GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Potpore i onima koji nisu zatvoreni

Potpore i onima koji nisu zatvoreni
ODLUKE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.12.2020 / 13:43
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u petak je odlučilo o izmjenama vezanim za potpore za očuvanje radnih mjesta, koje će, uz poslodavce kojima je rad ograničen, moći ostvariti i njihovi dobavljači te po novome i izdavači, članovi uprava, direktori i prokuristi, a odlučilo je i o mjeri naknade fiksnih troškova.

Upravno vijeće HZZ-a na današnjoj je sjednici donijelo odluku o izmjenama i dopunama uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini u mjeri Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom za listopad - prosinac, navodi se u priopćenju.

"Izmjene se odnose na ciljane skupine poslodavaca. Kao prihvatljivi poslodavci dodaju se poslodavci kojima je na bilo koji način ograničen rad odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili su poslovno povezani kao dobavljači s poslodavcima koji su zatvoreni odlukom stožera", ističu iz HZZ-a.

Također se kao prihvatljiva djelatnost dodaje izdavačka djelatnost - izdavanje knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti.

Omogućuje se korištenje potpore i za članove uprave, direktore, prokuriste i sl., a s ciljem obuhvata većeg broja radnika kod poslodavaca, naglašavaju iz HZZ-a.

Svi poslodavci koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) do 30. rujna mogu koristiti mjeru, kao i za radnike zaposlene do 31. listopada ove godine za studeni, odnosno do 30. studenog za prosinac, navodi se u priopćenju.

Nadoknada fiksnih troškova poslodavcima koji su podnijeli zahtjev za očuvanje radnih mjesta

Iz HZZ-a ističu i da se izmjenama uvodi i dodatni iznos financiranja dijela troškova poslodavcima kojima je rad zabranjen rad odlukom nacionalnog stožera.

"Poslodavci koji su podnijeli zahtjev za očuvanje radnih mjesta sukladno odlukama Stožera civilne zaštite mogu ostvariti pravo na dodatni iznos potpore za nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova u visini koji utvrdi Ministarstvo financija, Porezna uprava", navode iz HZZ-a.

Kako bi to ostvarili trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Postupak zaprimanja i odobravanja zahtjeva propisat će Porezna uprava i objaviti na svojim mrežnim stranicama.

Po odobrenju zahtjeva od strane Porezne uprave, HZZ će izvršiti isplate, zaključuje se u priopćenju HZZ-a.

Vlada je zaključak o mjerama pomoći gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa i zatvaranja nekih djelatnosti temeljem odluke Stožera civilne zaštite donijela na sjednici 30. studenoga, a uz dvije mjere za čije je provođenje zadužen HZZ - mjere za očuvanje radnih mjesta i naknade dijela fiksnih troškova, treća se mjera odnosi na novi paket tzv. covid kredita preko Hamag-Bicro-a u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

Kako je na toj sjednici izjavio premijer Andrej Plenković, nove mjere pomoći gospodarstvu ukupno su 'teške' 2,1 milijardu kuna i na tragu su politike očuvanja radnih mjesta i pomoći privatnom sektoru.

Prema ranije iznijetim procjenama, nove bi se mjere odnosile na više od 80 tisuća zaposlenih.

Premijer je krajem studenoga također iznio procjene prema kojima bi se za mjeru očuvanja radnih mjesta (4.000 kuna mjesečne naknade za radnike, uz plaćanje doprinosa) izdvojilo oko 470 milijuna kuna, a oko 250 milijuna kuna za pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova za vrijeme dok su objekti zatvoreni.

U Hrvatskoj su od 28. studenoga na snazi strože mjere za suzbijanje zaraze koronavirusom, a u segmentu gospodarstva one između ostalog obuhvaćaju i zatvaranje restorana, kafića, teretana i fitness centara.

Mjerama, koje su na snazi do 21. prosinca, uz ostalo je je obustavljen rad restorana i kafića, osim hotela i kampova, koji smiju usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja. Restoranima, catering objektima, kao i objektima iz skupine barovi, kao što su kavane, pivnice, buffeti, krčme, konobe i kleti, dozvoljena je priprema i dostava hrane u radnom vremenu kao da ne postoji epidemija covida-19.

Dostava hrane moći će se obavljati uz pridržavanja svih protuepidemijskih mjera, pa tako i osobnim preuzimanjem, dostavom hrane te drive-in uslugama. Uvodi se i ograničenje radnog vremena za pekarnice i trgovine kruhom i pekarskim proizvodima do 22 sata. Obustavlja se i održavanje sajmova i drugih oblika gospodarskih i turističkih događanja ili priredbi gdje se prodaju, izlažu ili prikazuju proizvodi.

Tagovi: Hrvatski zavod za zapošljavanje, potpore za očuvanje radnih mjesta
PROČITAJ I OVO
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ZARADE
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu
MIROVINE
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu
ZAGREB - Prosječni Hrvat u mirovinu ide s nepunih 60 godina, zbog čega su naši novopečeni umirovljenici neki od najmlađih u Europi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE