500.000 eura za dozvolu boravka u šengenskom prostoru EU-a, to je od 2012. bila ponuda portugalske vlade bogatim strancima. Tko je, dakle, investirao pola milijuna eura u Portugalu, mogao je dobiti dozvolu boravka nazvanu „zlatnom vizom", a to je iskoristilo oko 12.000 investitora koji su tako sa svojim obiteljima mogli doći u EU. Sad bi tomu trebao doći kraj, među ostalim i zbog pritiska iz EU-a. Šef portugalske vlade Antonio Costa najavio je da će „Program zlatne vize" završiti 16. ožujka 2023.
„Dobro je da su zlatne vize konačno ukinute, one zapravo nikad nisu smjele biti uvedene", kaže bivša socijalistička zastupnica u Europskom parlamentu Ana Gomes, koja se protiv toga programa borila od njegovog uvođenja. „One su bile pozivnica za pranje novca i omogućile su kriminalcima i terorističkim organizacijama da se legalno infiltriraju u šengenski prostor." Više od polovica podnositelja zahtjeva dolazi iz zemalja u kojima je osobito velika opasnost pranja novca, a Portugal nikad nije vodio računa o podrijetlu novca podnositelja zahtjeva.
Ono što je najavljeno kao program koji će potaknuti portugalsko gospodarstvo, koje je tada bilo u katastrofalnom stanju, pokazalo se prije svega kao dobar posao za trgovce nekretninama. Umjesto da nastanu nova poduzeća i radna mjesta, prije svega su bogati Kinezi pokupovali luksuzne stanove u Lisabonu i okolici, za njima slijede Brazilci, Turci, Južnoafrikanci i Rusi. Od ukupno investiranih oko sedam milijardi eura gotovo 90 posto je otišlo na kupovinu stanova. Samo 22 vize su izdane za stvaranje radnih mjesta, pokazuju podaci policije za strance SEF. Rezultat je skromnih 280 novih radnih mjesta u deset godina.
Unatoč tomu predsjednik portugalskog Saveza trgovaca nekretninama Hugo Santos Ferreira kritizira planove o ukidanju „zlatne" boravišne dozvole. „To je napad na sve strane investitore, koji žele svoj novac investirati u Portugalu. Portugal time gubi svoju vjerodostojnost i dobar glas kao zemlja prikladna za investicije." A Portugal treba strane investitore da bi ojačao svoje gospodarstvo, ne može odustati od važnog instrumenta, koji svake godine u zemlju donosi više od 600 milijuna eura, kaže on. „Osim toga taj program je stvorio tisuće radnih mjesta u građevinskom sektoru i sektoru nekretnina", tvrdi Santos Ferreira.
Ali, upravo u tim sektorima je nastao problem. Posljednjih godina su cijene stanova u Portugalu, osobito u dva najveća grada Lisabonu i Portu, eksplodirale. Na to su utjecale i zlatne vize, kažu kritičari, ali i to što je sve više građana EU-a kupovalo kuće i stanove u Portugalu. Po cijenama koje Portugalci više ne mogu platiti. „Osobito kod luksuznijih stanova i kuća zlatne vize su izazvale velik rast cijena", naglašava bivša zastupnica u Europskom parlamentu Ana Gomes. To je argument koji sad prihvaća i portugalska vlada kako bi objasnila razlog ukidanja zlatnih viza. To je izlika, smatra Ana Gomes, jer je sve oštrija kritika iz EU-a dovela do obustave portugalskog programa zlatne vize.
Osobito zbog često sumnjivog podrijetla novca podnositelja zahtjeva za vizom. Jer, od početka rata u Ukrajini Rusima je zabranjeno investirati u Portugalu. Oni su time isključeni od mogućnosti dobivanja zlatne vize. Ali, ni Kina ili Vijetnam se ne odlikuju transparentnošću, kaže bivša zastupnica u Europskom parlamentu Gomes. Predsjednik Saveza trgovaca nekretninama Hugo Santos Ferreira nasuprot tomu naglašava da se sve transakcije u Portugalu najstrože kontrolira. Crnih ovaca ima svugdje, kaže on, ali to nije razlog da se ukine zlatnu vizu. „Nitko ne želi potpuno ukinuti banke, iako je poznato da se i tamo može prati novac."
Iako se Santos Ferreira još uvijek nada da će vlada u posljednjem trenutku odustati od ukidanja zlatne vize i ponuditi ju u nekom drugom obliku, izgleda da je došao kraj investiciji od 500.000 eura kao ulaznici za šengenski prostor u Portugalu. „Bilo je to jednostavno previše netransparentno i opasno", kaže Ana Gomes. Ostaje vidjeti, što će se dogoditi s onima koji su dobili zlatne vize. Njihova dozvola boravka bi navodno trebala biti produžena samo ako stvarno trajno žive u Portugalu.
