GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Paradoksi tržišta rada: Bez diplome lakše do posla

Paradoksi tržišta rada: Bez diplome lakše do posla
KAKO DO ZAPOSLENJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.09.2017 / 12:30
Autor: SEEbiz / Glas Slavonije
ZAGREB - Hrvatska je postala zemlja uslužnih djelatnosti. S mršavom industrijskom proizvodnjom, bez ključnih investiranja, osim u turizmu, bez koncepta industrijskog razvoja, oslanja se na turizam koji čini 20 posto BDP-a.

Dobar pokazatelj toga je tržište rada kada je riječ o potražnji radne snage ovisno o stupnju obrazovanja. U posljednjih 13 godina broj nezaposlenih bez naobrazbe ili sa slabijom nazobrazbom gotovo je prepolovljen, a broj nezaposlenih s diplomom znatno rastao. Jer 2004. godine broj nezaposlenih bez završene osnovne škole bio je gotovo 21.000, a u 2017. je 12.400.

Nezaposlenih sa samo osnovnom školom prije 13 godina bilo je 71.000, a sada ih je 42.000, dok je broj nezaposlenih sa srednjom školom 2004. bio 197.000, a sada ih je 119.000. Rast nezaposlenosti među onima s diplomom, ali bez posla je velik – nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom prije 13 godina bilo je 8400, sada ih je gotovo 13.000, a onih s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom 2004. bilo je 12.000, a sada ih je pet tisuća više.

HGK-ov savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović kaže kako su to i svjetski trendovi, da se za budućnost predviđa potražnja za dvije skupine radnika prema obrazovanosti – za onima vrhunski obrazovanima, najstručnijima i onima niske kvalifikacijske strukture, za poslove koje neće obavljati roboti.

- Očekuje se da će porasti potreba za poslovima kao što su njegovanje starijih, uređenje vrtova, okoliša itd. - kaže Vidović za Glas Slavonije.

Potvrđuje to i "semafor" na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o deset najtraženijih zanimanja na našoj burzi rada, na kojoj su često i oni - njegovatelji. Listu i sada predvode uslužna zanimanja - konobari, prodavači, čistačice, kuhari, vozači. Među najtraženijim zanimanjima samo je jedno s diplomom – dipl. ekonomist, i to tek na šestom mjestu. Slijede medicinske sestre, zidari, zaštitari i bravari. U Hrvatskoj, turističkoj zemlji, tražena su pomoćna zanimanja.

- To je i zrcalo naše specifične gospodarske strukture, Hrvatska se deindustrijalizirala. U 25 godina nismo doživjeli otvaranje ni jedne velike tvornice, poput, primjerice, Slovačke, u kojoj se dogodio bum automobilske industrije, gdje su stotine tisuća ljudi angažirane i gdje je stvoren novi tip društva, u kojem dominiraju upravo stručna zanimanja u smislu SSS, majstora, strukovnih škola, inžinjerskih zanimanja - kaže Vidović.

Ne treba smetnuti s uma da je iz radnog kontingenta posljednjih 13 godina izišao veći korupus ljudi bez naobrazbe, a ušao velik broj onih s diplomom, jer fakulteti su dostupniji i zbog činjenice da ih je sve više privatnih, no gospodarstvo je i uz to i dalje glavni pokretač trendova, gdje je sve manje nezaposlenih s nikakvom/niskom školom i sve više onih s diplomom. Dakako, na ta kretanja utjecalo je i iseljavanje. U potrazi za (bolje plaćenim) poslom iseljavaju se i visokoobrazovani, no ipak ne u mjeri kao slabije školovani.

– Potonje ne veže ništa da ostanu, nikakve mogućnosti, pa se lakše odlučuju na traženje posla vani, mobilniji su u tome - kaže Vidović.

Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić podsjeća na zaboravljeno geslo te branše – čovjek je ključ uspjeha.

– No ne zapošljava se obrazovani, nego priučeni kadar. Oni s diplomom pravnika, ekonomista... ne mogu naći posao pa konobare, a ugostiteljske škole su nam prazne. Situacija ja zabrinjavajuća. Loša je demografska slika, iseljava se, sve je više umirovljenika, sve manje onih koji rade, a na birou se bilježe ovakvi trendovi. U ovoj sezoni poslodavci su bili prisiljeni uzimati i one bez škole jer nedostaje radnika, sezonaca. Stalno se priča o potrebi uvoza radne snage, no ja sam protiv jer mi na ovim prostorima nemamo više odakle uvoziti - govori Andrić o povlačenju radne snage na primjeru nama najunosnije djelatnosti, od koje ćemo u 2017. uprihoditi deset milijardi eura.

Za takve trendove među nezaposlenima Vidović kaže da su barometar onoga što naše gospodarstvo traži.

- Osim u javnom sektoru, zdravstvu i prosvjeti, gotovo da nema većih potreba za visokoobrazovanim kadrom, tu i tamo pojavi se pomanjkanje IT stručnjaka - kaže Vidović te dodaje kako nije realno očekivati da će se to i ubuduće promijeniti. Naprotiv, s obzirom na značenje turizma u punjenju našeg BDP-a, sektor usluga i dalje će grabiti krupnim koracima.

Tagovi: tržište rada, zaposlenost, nezaposlenost, Davorko Vidović, Eduard Andrić, poslovi u turizmu
PROČITAJ I OVO
Hrvatski BDP u trećem kvartalu pao 10 posto
TEŽAK PAD
Hrvatski BDP u trećem kvartalu pao 10 posto
ZAGREB - Pad je nešto manji od očekivanja analitičara. Sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 10,4 posto.
Miletić: Nemojte kočiti lokomotivu Hrvatske, pustite nas da radimo
ISTRA
Miletić: Nemojte kočiti lokomotivu Hrvatske, pustite nas da radimo
PULA - Pulski gradonačelnik i predsjednik IDS-a Boris Miletić u petak je još jednom ponovio apel kojeg su jučer predsjedniku Vlade uputili svi istarski gradonačelnici i istarski župan koji traže odgodu primjene mjere za ugostiteljstvo na području Istarske županije.
Orban isključuje kompromis u pitanju proračuna EU-a
STAVOVI
Orban isključuje kompromis u pitanju proračuna EU-a
BUDIMPEŠTA - Stajalište Mađarske o vetu na proračun i fond za oporavak Europske unije "čvrsto je", rekao je u petak premijer Viktor Orban, dodajući da ne želi tražiti kompromis u pitanju vladavine zakona.
Aladrović: Idući tjedan ćemo predstaviti mjere za ugostitelje i ostale
VLADA-POSLODAVCI
Aladrović: Idući tjedan ćemo predstaviti mjere za ugostitelje i ostale
ZAGREB - Marić: Naš dijalog bio bi kudikamo lakši da znamo kako će se ovo sve skupa dalje razvijati. To je ključan izazov proračuna, da on bude dovoljno jak da može izdržati sve izazove.
Bez posla privremeno ostaje oko 50.000 radnika
EKONOMSKE POSLJEDICE
Bez posla privremeno ostaje oko 50.000 radnika
ZAGREB - Blokada gospodarskih aktivnosti i obustava rada u predstojećem će blagom lockdownu obuhvatiti kafiće, restorane, kladionice i teretane, koji će ostati zatvoreni do ponedjeljka 21. prosinca.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE