GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Pandemija povećala javni dug u EU i eurozoni u trećem tromjesečju 2020.

Pandemija povećala javni dug u EU i eurozoni u trećem tromjesečju 2020.
JAVNI DUG
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.01.2021 / 14:34
Autor: SEEbiz / H
FRANKFURT - Javni dug iskazan udjelom u BDP-u dodatno je porastao u EU i eurozoni u trećem tromjesečju 2020., odražavajući kontinuirano velike potrebe zemalja za financiranjem i ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.

Na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju na 89,9 posto, s 87,7 posto u prethodna tri mjeseca, izvijestio je u četvrtak europski statistički ured. U trećem tromjesečju pretpandemijske 2019. godine iznosio je 79,2 posto.

U eurozoni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je na kraju prošlogodišnjeg rujna na 97,3 posto. Na kraju lipnja iznosio je 95 posto a na kraju rujna godine ranije 85,8 posto.

Vlade su u drugom prošlogodišnjem tromjesečju znatno povećale zaduživanje kako bi ublažile ekonomske posljedice protupandemijskih mjera, a pojačana potreba za financiranjem očitovala se i u podacima za treće tromjesečje, napominju europski statističari.

Brojke odražavaju snažno povećanje javnog duga i pad BDP-a, objašnjavaju.

Najvišu je razinu duga iskazanog udjelom u BDP-u u razdoblju od srpnja do rujna 2020. godine bilježila Grčka, dvostruko veću od BDP-a.

Znatno je premašio vrijednost BDP-a i u Italiji, gdje je iznosio 154,2 posto, te u Portugalu, s dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 130,8 posto. Na Cipru, u Francuskoj, Španjolskoj i Belgiji bio je 20 do 10 posto veći od BDP-a.

U Hrvatskoj je bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u prema provizornim procjenama Eurostata na kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio 86,4 posto, odnosno 325,2 milijarde kuna.

Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je prema revidiranim podacima Eurostata 84,8 posto odnosno 329,1 milijardu kuna.

Najnižu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježile su na kraju prošlogodišnjeg rujna Estonija, 18,5 posto, Bugarska, 25,3 posto, i Luksemburg, 26,1 posto.

Ljeto nije donijelo olakšanje
Višu razinu duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju rujna u usporedbi s krajem lipnja bilježilo je ukupno 20 zemalja EU-a, utvrdili su u Eurostatu.

Daleko je najviše porastao dug iskazan udjelom u BDP-u u Grčkoj, za 8,5 postotnih bodova. Slijede Cipar, s povećanjem za 6,2 postotna boda, Italija, gdje je porastao za 4,9 postotnih bodova, i Portugal sa 4,8 postotnih bodova.

Hrvatska je s povećanjem duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju rujna za 1,6 postotnih bodova u odnosu na kraj lipnja ispod europskog prosjeka, u društvu Latvije i Švedske.

U Nizozemskoj i Estoniji zadržao se na razini s kraja lipnja a smanjen je u Austriji, Finskoj, Češkoj, Belgiji i Irskoj.

U usporedbi s krajem rujna pretpandemijske 2019. godine javni je dug iskazan udjelom u BDP-u porastao u svim zemljama EU-a, a najviše na Cipru, za 22,9 postotnih bodova.

Slijede Italija i Grčka s povećanjem udjela za 17,4 odnosno 17,3 postotna boda, te Španjolska i Francuska sa 16,6 odnosno 16,5 postotnih bodova.

U skupini je i Hrvatska s povećanjem duga iskazanog udjelom u BDP-u za 12,1 postotni bod u odnosu na kraj rujna 2019. godine, prema podacima Eurostata.

Blizu su i Slovačka i Belgija s povećanjem za 11,9 odnosno 11,6 postotnih bodova.

Najblaže je javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao u Estoniji, za 0,7 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Tagovi: javni dug, hrvatski javni dug, Hrvatska narodna banka, proračun, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Stopa nezaposlenosti u EU stabilna u siječnju, u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka
TRŽIŠTE RADA
Stopa nezaposlenosti u EU stabilna u siječnju, u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka
BRUXELLES - Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji i eurozoni u siječnju se zadržala na razini iz prethodnog mjeseca, a u Hrvatskoj je smanjena, kliznuvši ispod europskog prosjeka, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.
Javni dug u 2020. narastao za 35,3 milijarde kuna
ZADUŽENOST
Javni dug u 2020. narastao za 35,3 milijarde kuna
ANALIZA - Javni dug Hrvatske po metodologiji ESA 2010 krajem studenoga 2020. godine dosegnuo je 327,8 milijardi kuna, što je 35,3 milijarde kuna više nego na kraju 2019. godine, dok je njegov udjel u BDP-u narastao na 88,6 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Eurozona ponovo klizi prema recesiji
RECESIJA
Eurozona ponovo klizi prema recesiji
FRANKFURT - Gospodarstvo eurozone u veljači je ponovno smanjeno i klizi prema novoj recesiji zbog kontinuiranog pritiska koronaograničenja na uslužni sektor, ali direktori su optimistični, pokazalo je u srijedu izvješće londonske istraživačke tvrtke Markit.
OVI indeks: Potražnja za radom u veljači manja za 18 posto
PAD
OVI indeks: Potražnja za radom u veljači manja za 18 posto
ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI za veljaču 2021. pokazuje da je potražnja za radom bila 18 posto manja nego u veljači prošle godine, što pokazuje da je tržište rada i dalje pod snažnim utjecajem covid-19 pandemije, objavio je u srijedu Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).
Članice EU moći će odstupati od fiskalnih pravila i 2022.
FISKALNA PRAVILA
Članice EU moći će odstupati od fiskalnih pravila i 2022.
BRUXELLES - Europska komisija objavila je u srijedu da bi odredba o odstupanju od fiskalnih pravila, koja je sada na snazi kako bi se zemljama članicama omogućilo da fiskalnim mjerama pomažu gospodarstvo u koronakrizi, trebala ostati na snazi i cijelu sljedeću godinu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE