Pad će biti težak, a oporavak spor i nedovoljno snažan

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje bilježi pad od 1,2%, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je veći za 0,3%.

U promatranom razdoblju bruto dodana vrijednost (BDV) je realno veća za 1,0 % u odnosu na isto tromjesečje 2019. Najveći doprinos rastu tromjesečne BDV u prvom tromjesečju 2020. ostvaren je u djelatnosti Građevinarstva, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti Prerađivačke industrije.

Usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju 2020. posljedica je zamjetnog usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga. Naime, realna godišnja stopa rasta osobne potrošnje iznosila je svega 0,7% što je najniža stopa u posljednje četiri godine. Izvoz roba i usluga realno je niži za 3% u odnosu na prvo tromjesečje 2019. pri čemu je realni pad od visokih 9,4% zabilježen kod usluga, dok je u istom razdoblju izvoz roba blago porastao (0,3%). Pad bilježi i uvoz roba i usluga i to po realnoj stopi od -5.8%, uz snažan pad uvoza usluga (-25,1%) te uvoza roba (-1,6%).

Rast bruto investicija u fiksni kapital je usporio budući da su investicije u razdoblju od siječnja do ožujka realno porasle 3,1%. Naposljetku jedina sastavnica koja bilježi ubrzanje rasta i razmjerno snažnu stopu rasta je državna potrošnja koja je u odnosu na isto tromjesečje 2019. viša za 4,8%. Najviša je to godišnja stopa rasta od još od davne 2009. godine, točnije prvog tromjesečja 2009.

Već u drugoj polovici ožujka, ali i u travnju svi visokofrekventni pokazatelji pokazuju izrazito nepovoljna kretanja. Snažno pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača uz obustavljanje gospodarskih aktivnosti na gotovo dva mjeseca imat će snažne ekonomske posljedice na gotovo sve djelatnosti. Ocjenjujemo da bi pad BDP-a u takvim uvjetima, a pod pretpostavkom djelomičnog oživljavanja u lipnju mogao pasti između 20 i 25% na godišnjoj razini u realnim iznosima. S druge strane za sada ostajemo pri procjeni realnog pada od 8,5% na razini cijele 2020., ali su prognoze izložene negativnim rizicima.

Predsezona je izgubljena dok su procjene glavne sezone koja u našem osnovnom scenariju predviđa ali pod gubitak 60-70% turističkih prihoda uvelike neizvjesne s mogućnošću bitno manjeg ostvarivanja. Uz to pravi učinak na tržištu rada vidjet će se nakon isteka Vladinih potpora. Najveći doprinos padu doći će od osobne potrošnje, zbog rasta nezaposlenosti, pada zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka dok će se investicije smanjiti ili odgoditi pod utjecajem sve veće neizvjesnosti. Hrvatska u drugom tromjesečju godine ostvaruje barem petinu turističkih noćenja i prihoda od turizma dok se na treće tromjesečje odnosno glavnu turističku sezonu odnosi čak 70% ukupnih noćenja i prihoda. Treba imati na umu da su europske države (posebice Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija) najvažnija emitivna tržišta i sva su teško zahvaćena posljednjim negativnim ekonomskim kretanjima.

Visoki udio turizma odnosno prihoda od turizma u BDP-u od gotovo 20% jedan je od najviših u svijetu te premašuje udjele ostalih turistički-intenzivnih zemalja sjevernog Sredozemlja. Također, izravni udio turizma u BDP-u iznosi više od 11%. Nadalje, budući da privatni smještaj prevladava u strukturi turističkih kapaciteta (60% u ukupnom broju), navedeno ima izravni utjecaj na niži raspoloživi dohodak, optimizam potrošača te manju potrošnju kućanstava. U takvim uvjetima sezonsko zapošljavanje će se smanjiti, što će povećati nezaposlenost. Neto inozemna potražnja bit će negativna, ali unatoč snažnom dvoznamenkastom padu izvoza roba i usluga, i uvoz će zabilježiti pad zbog izostanka potražnje i izvoza usluga (turizma) ali i bitno nižih uvoznih cijena energije.

Jedina sastavnica BDP-a koja će imati pozitivan doprinos BDP-u je državna potrošnja. Početak oporavka u osnovnom scenariju vidimo tek prema kraju godine. Ipak, prema našim očekivanjima oporavak neće biti ni brz ni snažan obzirom na snažan negativan utjecaj krize i na realni sektor i na očekivanja koja utječu i na potrošnju i na investicije. Stoga ostajemo pri procjeni da će realni rast u 2021. bit 3%.