GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ovo će biti prvi potezi Plenkovićeve vlade

Ovo će biti prvi potezi Plenkovićeve vlade
VLADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.07.2020 / 13:57
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Sugestije analitičara što bi trebali biti prvi potezi nove Vlade Andreja Plenkovića, razriješio je on sam najavom da će, uz zakon o obnovi Zagreba, njegova Vlada odmah krenuti i u nastavak poreznih rasterećenja, pa bi se tako trebala smanjiti opterećenja na plaće, PDV na svu hranu i porez na dobit za tvrtke s prihodima do 7,5 milijuna kuna godišnje.

Nije to još odgovor na pitanje što će biti Vladini prvi potezi ususret jeseni koja će gospodarski vjerojatno biti najteža od završetka rata u Hrvatskoj. Za te prve poteze koji gospodarstvu, ali i javnom sektoru moraju pomoći da prežive do sljedeće godine kad bi trebao početi oporavak nema još puno vremena, ali prilično smjela najava o smanjenju poreznih opterećenja od 5,5 milijardi kuna godišnje, u trenutku kad Hrvatsku čeka rekordni manjak u proračunu od 25 milijardi kuna i rekordni javni dug veći od 90 posto BDP-a, sugerira da Vladin plan nije pokrivati te minuse povećanjem poreza, kako je to bilo za prošle krize, nego upravo suprotno smanjenjem opterećenja kako bi se održala domaća potrošnja, piše Novi list.

U situaciji kad država svaki mjesec za financiranje svojih troškova mimo prikupljenih prihoda treba dodatnih oko 600 milijune eura mjesečno, što je gotovo pet milijardi kuna stari-novi premijer odlučio je nastaviti Vladinu politiku smanjenja poreznih opterećenja. Počela je Plenkovićeva Vlada tako i svoj prvi mandat, no državu je, nakon šestogodišnje recesije, pred kraj 2016. godine ipak preuzela s rastom BDP-a, početkom konsolidacije javnih financija, a Ministarstvo financija počelo je smanjivati opterećenje na plaće još u vrijeme dok ga je vodio SDP-ovac Boris Lalovac.

Sada Plenković počinje drugi mandat s četiri godini iskustva, ali iskustva u situaciji kad je svjetsko gospodarstvo, pa tko i hrvatsko, raslo. Ipak, Vlada koja će još mjesecima voditi državu ovisnu o zaduženju, najavljuje da će smanjivati prihode. Doduše ministar Marić je već pojasnio da sva porezna rasterećenja neće stupiti na snagu u isto vrijeme, odnosno početkom sljedeće godine. Plan je od početka sljedeće godine smanjiti stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto i s 24 na 20 posto. U ovoj krizi Vlada je, i odlukom da ne reže plaće u javnom sektoru, nego tek da ne da obećana povećanja, i da tri mjeseca održava plaće više od pola milijuna ljudi, izabrala opciju u kojoj neće rezati nego će poticati domaću potrošnju, pa bi se i potez sa smanjenjem opterećenja na plaće mogao gledati u tom svjetlu. No, ta ideja imat će smisla samo ako na jesen Hrvatsku ne pogode otpuštanja i stečajevi tvrtki koje se neće moći nositi s krizom.

Problem je i to što polovina poreznih obveznika od ovih promjena neće imati koristi, i plaće će najviše rasti onima koji zarađuju više od prosječne plaće. Ljudi su to koji imaju i najviše prostora za štednju, pa je pitanje koliko će novca kojeg dobiju smanjenjem poreza doista završiti u potrošnji. U blagajni središnje države on sigurno neće nedostajati jer je porez na dohodak prihod lokalnih vlasti, a smanjenje prihoda za ukupno barem milijardu kuna, od čega će oko 400 milijuna kuna izgubiti Zagreb, natjerat će lokalne vlasti ili da racionaliziraju potrošnju ili će građani izgubiti brojne javne usluge koje im daje lokalna vlast ili će te usluge izgubiti na kvalitetu. Ovo drugo je ipak vjerojatnije jer država nije pripremila nikakvu reformu niti teritorijalni preustroj kad su u pitanju općine i gradovi. Učinit će to lokalne vlasti u sljedećoj godini, godini lokalnih izbora, financijski još ovisnijim o državi, što je suprotno jačanju decentralizacije o kojoj već dva desetljeća govore sve hrvatske vlasti.

Što se tiče PDV-a na hranu koji bi trebao pasti s 25 na 13 posto, Vlada s tim potezom sigurno neće krenuti u prvoj godini mandata. Potez je to od kojeg bi koristi imali svi građani, ali smanjenje PDV-a na svježe meso, jaja, voće i povrće pokazalo je da, izuzev voća, nije došlo do smanjenja cijena. Uz to nije se dogodilo ni povećanje domaće poljoprivredne proizvodnje, što je bio drugi cilj snižavanja PDV-a na dio hrane u prošloj godini. U Vladi kažu da će svakako prvo vidjeti učinke tog snižavanja PDV-a i da se moraju poduzeti određene mjere za povećanje domaće proizvodnje, kako bi ona bila konkurentnija, inače snižavanje stope PDV-a na svu hranu neće rezultirati nižim cijenama hrane. Oba su poteza, i snižavanje stopa poreza na dobit i stope PDV-a na hranu, nešto što bi građanima, ako se doista dogode, mogli olakšati život u koronakrizi. No, premijer Plenković već se i u proteklom mandatu dao odgovoriti od ideje smanjenja PDV-a, odnosno opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, suočen s argumentom da se novac koji izgubi država neće preliti u džepove građana.

Smanjenje poreza možda će tako biti među prvim Vladinim potezima, ali ništa od toga neće se dogoditi u ovoj godini. No, to ne znači da Vlada može mirno čekati da zakoni koje bude predlagala ove godine dogodine stupe na snagu. Pred njom su u nekoliko sljedećih mjeseci potezi koje će morati vući doista pažljivo, kako ne bi ugrozila sektore čije bi urušavanje u krizi značilo da možda neće dočekati oporavak i da im on za šest ili devet mjeseci neće puno značiti.

Ekonomsku i zdravstvenu krizu mora preživjeti hrvatski sustav javnog zdravstva koji je dodatno zbog epidemije samo povećao dugove i procjenjuje se da su oni narasli na devet milijardi kuna. Protekle četiri godine nije se učinilo ništa kako bi se uredio taj resor i kako bi se svaka kuna potrošila tako da korisnicima donese najviše koristi. Vlada je povećala zdravstveni doprinos s 15 na 16,5 posto i time zdravstvu osigurala dodatnih 2,3 milijarde kuna u prošloj godini u odnosu na 2018. godinu. To ipak ne znači da je sustav siguran od novih financijskih šokova ili da je potpuno stabilan. Bilo bi naravno najbolje da Vlada izađe s jasnim planom kako promijeniti trendove u zdravstvu, ali teško je očekivati da će baš sada, a vlasti su to propuštale učiniti posljednjih 20 godina, naći recept za sve boljke u javnom zdravstvu. Važno je da se stanje u zdravstvu ne pogorša i da smirivanje krize, i gospodarske i epidemiološke, dočeka na nogama. Jasan plan vlada mora imati i za početak sljedeće i školske godine, jer je završena školska godina, zbog štrajka i koronakrize, bila najblaže rečeno polovična.

Uz to Vlada je iz mjera potpora za očuvanje radnih mjesta isključila svoje tvrtke, poput Jadrolinije, HAC-a, HC-a, tvrtki koje su nastale iz nekadašnjih Hrvatskih željeznica, Croatia Airlinesa, i oni su uz manje prometa preživjeli zahvaljujući kratkotrajnim pozajmicama. Iako će dio tih poduzeća u turističkoj sezoni, koliki god pad bio, povećati svoj promet, nije isključeno da će već krajem ljeta ili početkom jeseni trebati značajniju pomoć države, ako ništa drugo kroz dodatna jamstva

Uz sve to država ne smije zaboraviti ni realni sektor jer će i tvrtke u privatnom vlasništvu trebati pomoć države cijelu ovu godinu i dobar dio sljedeće godine. Za sve to ključno je je kako će se država nastaviti zaduživati u ovoj i početkom sljedeće godine.

Kakav god plan Vlada osmisli ili ako ga uopće ne bude imala, hrvatski će oporavak započeti kad počne oporavak najjačih europskih gospodarstva koje će ga povući iz krize, a dotad će Hrvatska živjeti na dug. Tako će sljedećih mjeseci puno važnije, od toga kakve su i jesu li uopće pripremili kakve reforme u Vladi, biti koliko će umiješan biti tim Ministarstva financija koje priprema zaduženja. Pri tome Hrvatskoj bi svakako, kad su uvjeti zaduženja u pitanju, mogla od značajne pomoći biti odluka u ulasku u ERM-2 mehanizam, čekaonicu za uvođenje eura.

Dok čeka oporavak i to da počne pristizati novac EU-a za oporavak, Vladi naravno nitko ne smeta i da pripremi sve one promjene koje je obećavala u svim dosadašnjim Nacionalnim programima reformi, poput jasne politike plaća u javnom sektoru, poboljšanja stanja u pravosuđa i povećanja efikasnosti javne uprave, transparentnijih javnih nabava. To može samo pomoći da Hrvatska brže izađe iz krize nego to je to bio slučaj s onom koja je svijet pogodila prije 12 godine.

Tagovi: Andrej Plenković, obnova Zagreba, porezno rasterećenje, Croatia Airlines, Jadrolonija, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste
PROČITAJ I OVO
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
PAD
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone palo je u listopadu budući da je ubrzani rast u industriji nadjačalo naglo pogoršanje u sektoru usluga u uvjetima drugog vala pandemije koronavirusa, pokazalo je u petak istraživanje londonske kompanije Markit.
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
BEOGRAD - U 2020. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 24,3 milijarde evra (oko 53 odsto BDP), dok je zaduženost zemlje trenutno premašila 27 milijardi evra, što je nešto više od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda, izjavio je za biznis.rs specijalni savetnik Fiskalnog saveta Srbije Slobodan Minić.
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
EFEKTI
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
MOSKVA - Rusko gospodarstvo moglo bi ove godine profitirati za čak 30 milijardi dolara, jer su građani zbog restriktivnih mjera u pandemiji više trošili rublje u Rusiji nego na putovanjima u inozemstvu, procjenjuju ekonomisti.
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
SLOBODNA TRGOVINA
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
TOKYO - Japan i Velika Britanija potpisali su u petak u Tokiju sporazum o slobodnoj trgovini, koji će stupiti na snagu krajem trenutnog post-brexit tranzicijskog perioda.
Rovinj: Oštar pad prihoda od poreza na promet nekretnina
OČEKIVANO
Rovinj: Oštar pad prihoda od poreza na promet nekretnina
ROVINJ - Porez na promet nekretnina je u odnosu na prethodnu godinu gotovo prepolovljen, konkretno za gotovo 5,4 milijuna kuna, što je indirektno efekt nesigurnosti i neizvjesnog gospodarskog stanja u kojem su se Hrvatska pa tako i Grad Rovinj našli uslijed pandemije, a smanjena gospodarska aktivnost odrazila se i na slabo ulaganje u nekretnine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE