GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ove godine ipak usporavanje javnog duga

Ove godine ipak usporavanje javnog duga
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.01.2022 / 08:51
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju rujna iznosilo je 344,7 mlrd. kuna, što u odnosu na kraj 2020. godine predstavlja rast od 14,5 mlrd. kuna odnosno 4,4%.

Udio javnog duga u BDP-u spustio se na 82,4% BDP-a te tako bio za 4,9 pb niži nego na kraju 2020. kada je dosegnuo 87,3%. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a u uvjetima oporavka gospodarstva i stabilnog tečaja EUR/HRK.

U odnosu na kraj kolovoza javni dug ostao je gotovo nepromijenjen odnosno manji je za 0,1% dok u odnosu na kraj rujna 2020. javni dug veći je za 18,7 mlrd. kuna ili 5,7%. Godišnji prirast duga uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 7,9 mlrd. kuna (+ 3,6%) te inozemnog duga za 10,8 mlrd. kuna (+10,2%). Naime, unutarnji dug opće države krajem kolovoza iznosio je 228 mlrd. kuna (-348 mil. kuna u odnosu na kraj kolovoza te +1,7% u odnosu na kraj 2020.) dok je inozemna komponenta s 116,7 mlrd. kuna bila za 131 mil. kuna ili 0,1% viša u odnosu na kraj kolovoza te 10,7 mlrd. kuna ili 10,1% viša u odnosu na kraj 2020.

Očekujemo kako će pokazatelji za cijelu 2021., ali i 2022. potvrditi očekivani povratak relativnog pokazatelja omjera duga opće države i BDP-a na silaznu putanju, podržan prije svega snažnim gospodarskim oporavkom. S druge strane, rastući rashodi zadržavat će javni dug u apsolutnom izrazu na višim razinama u godinama pred nama. Naše projekcije odražavaju očekivanja o umjerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja eura, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu.

Očekujemo povratak fiskalnog salda unutar Maastrichških kriterija već u ovoj godini uz postupno smanjivanje omjera javnog duga u BDP-u. Pri tome olakotnu okolnost zasigurno pruža potpuna fleksibilnost odnosno produljenje Klauzule o odstupanju od proračunskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu koja će ostati aktivirana i tijekom 2022. što državama članicama omogućava mogućnost pružanja snažnijih fiskalnih poticaja svojim gospodarstvima kako bi se ublažili negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak od krize izazvane aktualnom pandemijom.

Tagovi: javni dug, dug opće države, inozemni dug
PROČITAJ I OVO
Poljska i Mađarska koče uvođenje minimalne stope poreza na dobit
POREZI
Poljska i Mađarska koče uvođenje minimalne stope poreza na dobit
BRUXELLES - Mađarska i Poljska zatražile su u utorak da se zakon o uvođenju minimalne efektivne stope poreza na dobit od 15 posto donese istodobno s zakonom koji bi propisao da digitalne tvrtke plaćaju poreze u zemljama u kojima ostvaruju dobit, a ne tamo gdje im je sjedište.
Ukupna financijska imovina kućanstava 576 milijardi kuna
IMOVINA
Ukupna financijska imovina kućanstava 576 milijardi kuna
ZAGREB - Na kraju trećeg tromjesečja 2021. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 576 milijardi kuna ili 2,2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke (HNB).
Kina priprema mjere potpore potražnji
MJERE
Kina priprema mjere potpore potražnji
PEKING - Kina će uskoro uvesti mjere potpore domaćoj potražnji, izjavio je u utorak Yuan Da, dužnosnik najvišeg vladinog tijela za gospodarsko planiranje.
HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
OČEKIVANJA
HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u ponedjeljak je objavila da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ove godine mogla popeti na između 3,5 i 4 posto, a tu procjenu temelji na višim od prognoziranih stopa inflacija u studenome i prosincu lani te pretpostavke o nešto snažnijem povećanju cijena plina i električne energije od početka travnja.
ILO: Neizvjesnost odgodila oporavak tržišta rada od pandemije
TRŽIŠTE RADA
ILO: Neizvjesnost odgodila oporavak tržišta rada od pandemije
ŽENEVA - Oporavak globalnog tržišta rada trajat će dulje no što se očekivalo i nezaposlenost će se zadržati iznad pretpandemijske razine najmanje do 2023. godine, procijenila je Međunarodna organizacija rada (ILO).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE