Udio javnog duga u BDP-u spustio se na 82,4% BDP-a te tako bio za 4,9 pb niži nego na kraju 2020. kada je dosegnuo 87,3%. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a u uvjetima oporavka gospodarstva i stabilnog tečaja EUR/HRK.
U odnosu na kraj kolovoza javni dug ostao je gotovo nepromijenjen odnosno manji je za 0,1% dok u odnosu na kraj rujna 2020. javni dug veći je za 18,7 mlrd. kuna ili 5,7%. Godišnji prirast duga uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 7,9 mlrd. kuna (+ 3,6%) te inozemnog duga za 10,8 mlrd. kuna (+10,2%). Naime, unutarnji dug opće države krajem kolovoza iznosio je 228 mlrd. kuna (-348 mil. kuna u odnosu na kraj kolovoza te +1,7% u odnosu na kraj 2020.) dok je inozemna komponenta s 116,7 mlrd. kuna bila za 131 mil. kuna ili 0,1% viša u odnosu na kraj kolovoza te 10,7 mlrd. kuna ili 10,1% viša u odnosu na kraj 2020.
Očekujemo kako će pokazatelji za cijelu 2021., ali i 2022. potvrditi očekivani povratak relativnog pokazatelja omjera duga opće države i BDP-a na silaznu putanju, podržan prije svega snažnim gospodarskim oporavkom. S druge strane, rastući rashodi zadržavat će javni dug u apsolutnom izrazu na višim razinama u godinama pred nama. Naše projekcije odražavaju očekivanja o umjerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja eura, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu.
Očekujemo povratak fiskalnog salda unutar Maastrichških kriterija već u ovoj godini uz postupno smanjivanje omjera javnog duga u BDP-u. Pri tome olakotnu okolnost zasigurno pruža potpuna fleksibilnost odnosno produljenje Klauzule o odstupanju od proračunskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu koja će ostati aktivirana i tijekom 2022. što državama članicama omogućava mogućnost pružanja snažnijih fiskalnih poticaja svojim gospodarstvima kako bi se ublažili negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak od krize izazvane aktualnom pandemijom.
