Njemački dug na reordnoj razini

Ukupan dug države na saveznoj, pokrajinskoj i općinskoj razini, uključujući i dug socijalnog osiguranja, iznosio je 31. ožujka oko 2406,6 milijardi eura. U odnosu na kraj 2022. to znači povećanje od 1,6 posto, odnosno oko 39 milijardi eura.

Samo je dug savezne države u prva tri mjeseca ove godine porastao za 2,4 posto na oko 1.660 milijardi eura. Savezni ured za statistiku priopćio je da je povećanje duga prvenstveno posljedica „povećane potrebe za financiranjem kao rezultat trenutne energetske krize u vezi s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine".

Oko 200 milijardi eura rezervirano je za tzv. kočnicu cijena plina i financijsku podršku dobavljačima energenata. Povećanje duga je zato najvećim dijelom posljedica izdvajanja dodatnih sredstava do kojeg je došlo zbog korigiranja cijena energenata.

U studenome prošle godine je osnovan Fond za energetsku ekonomsku stabilizaciju. Samo dugovi vezani uz ovaj posebni fond su u prva tri mjeseca ove godine porasli za 73 posto - na ukupno 52 milijarde eura, prenijela je novinska agencija Reuters. Osim toga je za 53 milijarde porastao i dug za ublažavanje posljedica pandemije, a i za potrebe njemačke vojske Bundeswehr je ustanovljen poseban fond koji ima rashode o 802 milijuna eura.

Kada je riječ o saveznim pokrajinama, tu je zabilježen blagi pad duga za 0,5 posto na ukupno 604 milijardi eura. Svoja zaduživanja je najviše smanjila Bavarska, za 16,8 posto na oko 32,45 milijuna eura. Najveći dug – ali i najviše stanovnika – ima Sjeverna Rajna-Vestfalija. Tu je zabilježen porast od oko 3 posto na ukupno 236 milijuna eura.

U prosjeku to znači dug od 13.065 eura po stanovniku za svakog građanina.

Suprotno razvoju u pokrajinama, dug općina je porastao. Ovdje je zabilježen rast od 1,9 posto na 143 milijardi eura.