GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemački dug na rekordnoj razini

Njemački dug na rekordnoj razini
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.07.2021 / 19:05
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Statistički ured još nikad nije zabilježio toliki porast državnog duga kao u prvoj godini korone: dug se povećao za 14,4%. Makar se znalo da će mjere potpore značiti dug, sve je više straha i od inflacije.

Ovih 2 bilijuna i 172,9 milijardi eura je dug kojeg je koncem 2020. nagomilao javni sektor na svim razinama - dakle savezna vlada, pokrajine i općine i u svim sektorima, od proračuna pa do socijalnog osiguranja prema "ne-javnim" zajmodavcima. To znači dug prema privatnim novčarskim institucijama, fondovima ili drugim poduzećima kako u Njemačkoj, tako i u inozemstvu.

Njemački ured za statistiku (Statistische Bundesamt) još nikad nije zabilježio takvu eksploziju duga: u godini izbijanja pandemije se on povećao za 273,8 milijardi eura, dakle za čitavih 14,4%. Preračunato po stanovniku, njega sad prosječno steže dug od 26.141 eura - koncem 2019. je to bilo još "samo" 22.860 eura.

Takav rekord nikoga ne treba posebno iznenaditi: usprkos "zamrzavanju" gospodarstva mjerama protiv pandemije je država otvorila blagajnu kao što nikad nije kako bi potporama i drugim mjerama spriječila otkaze i stečajeve tvrtki. To je u prvom redu bila odluka savezne vlade pa je tako i njen dug najviše porastao - za 18,1%. 16 njemačkih saveznih pokrajina su bile nešto opreznije - njihov dug se povećao prosječno za 9,8% na 636 milijardi eura, a još opreznije su bile općine i gradovi čiji je dug porastao za samo 1,5% na 133,3 milijardi eura.

Korona je zapravo samo još povećala upravo drastične razlike zaduženosti među pojedinim pokrajinama. Najveće breme nose gradovi-pokrajine među kojima se onda grad-pokrajina Bremen opet čini kao upravo beznadni slučaj: svaki tamošnji stanovnik je dužan 57.823 eura. Neupućenima tu treba objasniti kako to nije toliko posljedica rasipnosti Bremenčana koliko činjenica da je to mala pokrajina u potpunom okruženju pokrajine Donje Saske. Tako ispada da je mnogima mjesto stanovanja u susjednoj pokrajini gdje se onda i statistički obračunava prihod.

Nije posve drugačije niti kod grada-pokrajine Hamburg (19.181 euro duga po stanovniku), nešto manje kod trećeplasiranog dužnika, Berlina (16.307 eura duga po stanovniku). Najmanje dužni čak nisu niti stanovnici Bavarske (1359 eura) nego pokrajine Saske - samo 1244 eura po stanovniku.

Ukupan državni dug Njemačke obuhvaća i dugovanja institucija socijalne skrbi, a zapravo od tamo je 2020. jedino došlo do pozitivnog razvoja: njihov dug se smanjio na 44 milijuna eura.

Ekonomski stručnjaci tvrde kako nema razloga za zabrinutost čak i zbog takvog neslavnog rekorda u zaduživanju: Sebastian Dullien, znanstveni direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK) Zaklade Hans Böckler - dakle institucije bliske njemačkim sindikatima kaže kako i u ovom zaduživanju, ma koliko on izgledao "masivno" zapravo "ekonomski nema mjesta za zabrinutost". Jer stopa zaduživanja Njemačke, dakle odnos prema BDP-u je i ovako "znatno niža nego nakon financijske krize 2012. i sljedeće, 2022. bi se lako mogla brzo smanjiti."

No nisu svi tako optimistični. Christian Dürr, potpredsjednik frakcije njemačkih Liberala u Bundestagu upozorava na staro pravilo:

"Kad se država sve više zadužuje, to lako može dovesti do više inflacije."

Ona je već primjetna jer su u ovom procesu oporavka gospodarstva nakon pandemije i u poteškoćama u isporuci i cijene u nekim slučajevima upravo drastično porasle. No dok se i tu možemo nadati kako će ekonomski stručnjaci biti u pravu kad tvrde da će to biti prolazno poskupljenje, treba i u ovim razmišljanjima o mogućoj inflaciji imati pred očima kako Njemačka nema svoju valutu. Euro je zajednički novac, a među državama eura ih ima mnogo koji su se također upustile u goleme nove dugove.

Tagovi: njemački dug, njemačka ekonomija, Njemačka, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Potrošači u Italiji optimistični, poslovni čelnici suzdržani
OPTIMIZAM
Potrošači u Italiji optimistični, poslovni čelnici suzdržani
RIM - Poslovna klima u Italiji u rujnu je pogoršana drugi mjesec zaredom, ali je povjerenje potrošača skočilo na najvišu razinu u više od 23 godine, pokazali su u petak podaci statističkog ureda ISTAT-a.
Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana i u rujnu
TREND
Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana i u rujnu
BERLIN - Očekivanja poslovnih čelnika u Njemačkoj pogoršana su u rujnu treći mjesec zaredom zbog pada aktivnosti u industriji pod utjecajem tvrdokornih problema u nabavnim lancima, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
TRŽIŠTE RADA
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, na kraju kolovoza broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.588.965 osoba što je za 0,1% više u odnosu na srpanj, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih bio viši za 2,1%.
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura
ZELENO SVJETLO
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura

ZAGREB - Vlada je u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju sredstava na osnovi opće alokacije posebnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a riječ je o 828,2 milijuna eura, koja se ne mogu koristiti za financiranje obaveza javnog sektora.

Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
POTEZI
Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
ZAGREB - Pored još nepoznatih efekata koje će na Hrvatsku imati uvođenje eura, zasad je jedino sigurno da će prelazak na zajedničku europsku valutu kao posljedicu imati povećanje broja rukovoditelja na razini Ministarstva financija, a moguće i nova zapošljavanja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE