GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačka: Useljavanjem protiv kataklizme

Njemačka: Useljavanjem protiv kataklizme
MANJAK RADNIKA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.09.2022 / 17:02
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Vlada u Berlinu priprema njemačku verziju zelene karte po uzoru na Kanadu, jer ima milijune otvorenih radnih mjesta, a demografija je neumoljiva. Posebno se rado gleda na radnu snagu sa Zapadnog Balkana.

"Uvodimo kartu šansi s transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni našoj zemlji, lakše došli do nas", rekao je ministar rada Hubertus Hail (SPD) za nedjeljno izdanje tabloida Bild.

Takozvana karta šansi (Chancenkarte) jako podsjeća na američku ili kanadsku zelenu kartu (Green Card). Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Njemačkoj. Jer, zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam milijuna manje ljudi na tržištu rada – ukoliko se doseljavanje osjetno ne pojača.

Socijaldemokratski ministar Hail kaže da je teško tražiti posao u Njemačkoj ukoliko niste fizički tu, pa želi olakšati i sam dolazak.

Kako sada stoje stvari, svatko tko je u Njemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stupnja – automatski će dobijati kartu šansi.

Ako nije, onda mora ispuniti tri od četiri kriterija: obrazovanje (kvalifikacija) iz inozemstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje njemačkog ili raniji boravak u Njemačkoj, i to da je mlađi od 35 godina.

„Treba nam useljavanje", rekao je Hail. „Iz godine u godinu bismo, u skladu s potrebama, određivali kontingent koliko ljudi može dobiti kartu šansi kako bi neko određeno vrijeme tražili posao ili praksu. Tijekom tog razdoblja će morati financijski sami brinuti o sebi.“

Karta šansi bi trebala olakšati i sam dolazak u Njemačku, čak i bez radnog mjesta – kako bi se to mjesto potražilo.

Iako stvar još nije dogovorena u Vladi kancelara Olafa Scholza, nema sumnje da će biti ove jeseni. Jer, sva tri koalicijska partnera – Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja.

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućuje rad svima koji nađu poslodavca – pod uvjetom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili vozači, važno je imati neki papir.

Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo", donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražitelji azila iz Srbije, Makedonije ili s Kosova.

Tada je dogovoreno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalificirani radnici.

No ovog ljeta ispostavilo da ni to nije dovoljno.

„U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj“, zavapio je Guido Celik, šef udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga.

Toj branši je, poslije brzog oporavka nakon ere lockdowna, odjednom nedostajalo mnogo radne snage. Slično se desilo sa aerodromima i aviokompanijama koji su otpuštali ljude tijekom lockdowna. Ovo ljeto je zato u Njemačkoj bilo khaotično za mnoge koji su htjeli odletjeti na odmor.

Doduše, pitanje je koliko još ima ljudi spremnih na iseljavanje na isušenom Zapadnom Balkanu. To su ove godine dobro osjetili u hrvatskom turizmu gdje konobari i sobarice, umjesto iz Srbije i BiH, sve češće dolaze iz Nepala i Filipina.

„Nikada prije u Njemačkoj nije bilo toliko upražnjenih radnih mjesta kao danas", pisao je nedavno magazin Spiegel u naslovnoj temi. „Manjak personala guši aerodrome, restorane ili bazene – a opet je tek sitnica u odnosu na ono što prijeti zemlji."

Statistika pokazuje da je 1,74 milijuna radnih mjesta slobodno, mada ih je zapravo vjerojatno mnogo više.

Tako radno mjesto u njezi starih lica ostaje upražnjeno u prosjeku 239 dana – dakle poslodavci po skoro osam mjeseci ne mogu naći njegovatelja. Jedva da je bolje s limarima, majstorima za grijjanje i monterima klima-uređaja gdje se na novog zaposlenog čeka po 224 dana. U visokogradnji se radnik traži 221 dan u prosjeku, a kod medicinskih sestara, babica i bolničara prosjek je 188 dana.

Što vrijedi da je novac za investicije na raspolaganju kada nema radnika koji če raditi na gradilištima?

Sve to može odvesti horor-scenariju za njemačko gospodarstvo u kojem bi do 2060. na jednog penzionera dolazilo tek 1,7 radnika. Ni danas taj odnos nije sjajan (2,7) što vodi relativno niskim penzijama.

Da bi se to izbjeglo, stručnjaci računaju da Njemačkoj svake godine treba 400.000 doseljenika.

Zato je, kažu iz vladajuće koalicije, potrebna promjena paradigme – to jest, da Njemačka sebe konačno proglasi „useljeničkom zemljom“ poput Kanade. Tome se desetljećima opirala Kršćansko-demokratska unija, pa i tijekom četiri kancelarska mandata Angele Merkel.

Koliku promjenu to iziskuje lijepo ilustrira jedan od prijedloga Liberala: oni traže da se u njemačke institucije koje rade s građanima uvede engleski kao drugi jezik. Tako bi se moglo desiti da, dok gastarbajteri uče njemački, njemački službenici uče engleski.

Tagovi: Njemačka, useljavanje u Njemačku, Hubertus Hail, strani radnici, njemačko tržište rada, njemačka ekonomija
PROČITAJ I OVO
Energetska kriza povećala javni dug Velike Britanije na gotovo 100% BDP-a
ZADUŽENOST
Energetska kriza povećala javni dug Velike Britanije na gotovo 100% BDP-a
LONDON - Velika Britanija počela se jako zaduživati zbog poskupljenja energije i rastuće inflacije.
Njemačka ima novi sustav socijalne skrbi
SOCIJALNA SKRB
Njemačka ima novi sustav socijalne skrbi
BERLIN - Vlada kancelara Olafa Scholza uspjela je u petak, nakon mnogo odgode i neizvjesnosti, konačno progurati reformu sustava socijalne pomoći, jedno od središnjih predizbornih obećanja.
Habeck: Njemačka treba više ulaganja u zelenu tehnologiju
ULAGANJA
Habeck: Njemačka treba više ulaganja u zelenu tehnologiju
BERLIN - Njemačka treba više ulaganja u zelenu tehnologiju u budućnosti jer će u protivnom zaostajati za drugim gospodarstvima koja u takvu tehnologiju već ulažu, izjavio je u petak ministar gospodarstva u Bundestagu.
HUP očekuje u četvrtom kvartalu tehničku recesiju
OČEKIVANJA
HUP očekuje u četvrtom kvartalu tehničku recesiju
ZAGREB - Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su poručili da je rast BDP-a u trećem kvartalu očekivan, zahvaljujući snažnom performansu turizma, bržem rastu robnog izvoza u odnosu na uvoz te intenziviranju investicija, ali upozoravaju da će u četvrtom kvartalu Hrvatska vjerojatno ući u tehničku recesiju, pa stoga nije vrijeme za dodatno oporezivanje.
Rast BDP-a u trećem tromjesečju usporen na 5,2 posto
USPORAVANJE
Rast BDP-a u trećem tromjesečju usporen na 5,2 posto
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u trećem tromjesečju ove godine, šesti kvartal zaredom, no rast je usporen na 5,2 posto, što pokazuje da oporavak od koronakrize gubi na zamahu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE