Njemačka profitira od kineskog ekonomskog oporavka

Mnogi promatrači u nevjerici trljaju oči, jer se kineski ekonomski oporavak - nastavlja. Indeks koji mjeri „raspoloženje” menadžera zaduženih za nabavke u sektoru proizvodnje, što je ključni pokazatelj obujma produkcije u kineskim tvornicama, u studenom bilježi najvišu vrijednost u posljednjem desetljeću. Privredni barometar svakog mjeseca sastavlja medijska grupacija Caixin, specijalizirana za financijske teme, i to s analitičarima podataka iz tvrtke IHS Markit. Indeks pomalo nezgrapnog imena "Caixin China General Manufacturing Purchasing Managers' Index” (PMI), porastao je s listopadskih 53,6 bodova na aktualnu razinu od 54,9 bodova. Indeks je na većoj razini posljednji put bio u studenom 2010.

Ono što je specifično za ovaj indeks je činjenica da on pokazuje aktivnost manjih i srednje velikih industrijskih kompanija. Vrijednosti iznad 50 bodova su pokazatelj povećanja privrednih aktivnosti, dok niže vrijednosti sugeriraju pad proizvodnje. PMI se może shvatiti rani pokazatelj privrednog razvoja u skorijoj budućnosti i redovito se objavljuju širom svijeta - za mnoge nacionalne ekonomije.

I kineska državna statistička služba objavljuje svoj indeks menadžera aktivnih u procesu nabavke. Taj „službeni“ PMI međutim više pokazuju kakva je poslovna situacija u velikim državnim kompanijama. Aktualni podaci za studeni također otkrivaju da je kineski privredni oporavak od proljeća ove godine stabilan. Vrijednost od 51,4 boda je zabilježena u listopadu, u studenom se povećala na 52,1 bodova, što je najviše od rujna 2017. godine.

Za kineske trgovinske partnere u Europi to su dobre vijesti. Nakon SAD-a, Kina je drugi po veličini trgovinski partner EU-a. Između 2000. i 2019. godine obujam bilateralne trgovinske razmjene je porastao za skoro gotovo osam puta, na ukupno 560 milijardi eura. Podaci iz 25 europskih kompanija, iz različitih zemalja članica, koje je za potrebe aktualne studije koristio Mercator institut za kineske studije (MERICS) u Berlinu, otkrivaju u kojoj mjeri europske kompanije ovise od kineskog tržišta. Te tvrtke su 2019. godine 11,2 posto svog prometa ostvarile u Kini.

Od pozitivnog kineskog privrednog razvoja unutar EU-a bi mogla profitira prije svih - Njemačka. Nijedna druga zemlja EU ekonomski nije toliko snažno povezana s Kinom, kao što je to najveća europska privreda: za gotovo polovinu (48,5 posto) ukupnog izvoza EU u Kinu, u 2019. godine je bila zaslužna Njemačka. Njemačka ima razmjenu s Kinom koja je skoro četiri puta više nego trgovina s Francuskom, koja je na drugom mjestu u EU kada je riječ o poslovanju s Kinezima. Najviše u Kinu izvoze njemački proizvođači automobila i strojeva, a sve više se izvoze i poljoprivredni proizvodi poput svinjskog mesa.

Zbog posljedica pandemije, Kina je u posljednje vrijeme za Njemačku postala još važniji partner: u drugom kvartalu 2020. godine, po snazi druga svjetska nacionalna ekonomija, ona kineska je bila najveće njemačko izvozno tržište – po prvi put uopće. Nije ni čudo, obzirom na to koliko su najvažnija tržišta za izvoz njemačkih roba i usluga (ona u EU i SAD-u) ispaštala i još uvijek ispaštaju zbog posljedica pandemije koronavirusa.

Doduše i Kina se još uvijek bori s posljedicama pandemije, kaže Max Zenglein, glavni ekonomist berlinskog istraživačkog instituta Merics za DW. Kineski bruto domaći proizvod (BDP) u prvih devet mjeseci 2020. godine se povećao za samo 0,7 posto. „Ali uspon uzima maha i to je naravno dobro za njemačke kompanije. Od toga će profitirati prije svega klasične njemačke industrije, koje su već jako prisutne u Kini: naročito se povećala prodaja automobila.”

Daimler je u 2019. godini u Kini prodao 700.000 Mercedesa, dva puta više u SAD-u. Koncern Volkswagen među prvima je u svijetu počeo poslovati u Kini. Od osamdesetih godina VW proizvodi u blizini Šangaja, a u međuvremenu prodaje 40 posto svojih vozila u Kini, zemlji koja je sad već odavno „preskočila” SAD na vrhu liste najvažnijih svjetskih tržišta automobila.

Glavni ekonomist instituta Merics, međutim, ne vjeruje da će Njemačka zbog posljedica korona-pandemije postati previše ovisna o Kini. „Svakako će zbog pandemije doći do pomjeranja u trgovinskim strukturama, ali će ona primarno biti kratkoročna. EU i SAD će se oporaviti i sustići Kinu. Mislim da je pretjerano smatrati da će i ubuduće stvari funkcionirati samo s Kinom", kaže Zenglein. On međutim upozorava da bi snaga njemačkog izvoza trebala ležati u diverzifikaciji:

„Trenutni sukob između Kine i Australije, koji eskalira, treba biti opomena."

Naš sugovornik ne vjeruje ipak u to da su brojke iz Kine nepouzdane i da privredni zamah nije tako snažan kao što pokazuju službeni podaci.

„Na nacionalnoj razini kineske službe su posljednjih godina radile na poboljšanju kvalitete podataka.“ Naravno da „još ima određenih prepreka“, kaže stručnjak za Kinu i dodaje: „Ali generalno nema razloga da se kineski privredni zamah dovodi pod znak pitanja."