Njemačka: Ovakav pesimizam potrošača nije viđen od 1991.

Energetska kriza i inflacija u Njemačkoj se odražava na raspoloženje potrošača. A ono je trenutno na rekordno niskoj razini. Barometar GfK, instituta za istraživanje javnog mnijenja iz Nürnberga, za listopad već signalizira iznenađujuće snažan pad od 5,7 postotnih bodova na -42,5 bodova. Već četvrti put zaredom indeks opada, i trenutno se nalazi na najnižoj razini od početka mjerenja raspoloženja konzumenata u ujedinjenoj Njemačkoj 1991., priopćeno je iz GfK.

Mnoga njemačka kućanstva sada moraju izdvajati znatno više novca za energiju, odnosno stavljati po strani novac kojim će „pokriti“ osjetno rastuće troškove grijanja u zimskoj sezoni.

„A to znači da ljudi moraju štedjeti kod drugih izdataka, na primjer novih nabavki“, kaže GfK-ov stručnjak za ponašanje potrošača Rolf Bürkl.

"Zbog toga je potrošačka klima pala na novu rekordno nisku razinu."

Trenutna vrlo visoka stopa inflacije od oko osam posto zaslužna je za znatni pad realnih prihoda, a time i kupovne moći njemačkih potrošača: „Budući da se u ovom trenutku ne može predvidjeti kada će osjetno popustiti inflacija, u idućim mjesecima dolaze teška vremena što se tiče potrošačke klime“, upozorio je Bürkl.

Udruženje njemačkih trgovaca (HDE) kaže kako se maloprodaja nalazi već sad u nezgodnoj situaciji:

„Mušterije kupuju manje ili jeftinije stvari, a istovremeno su eksplodirale cijene energije i za naša poduzeća“, izjavio je direktor HDE-a Stefan Genth. "U ovoj situaciji u kojoj imamo oštru tržišnu utakmicu, ne funkcionira recept po kojem se porast cijena jednostavno prebaci na naše kupce.“ I zato, dodaje on, savezna vlada mora hitno prilagoditi svoje programe pomoći firmama koje su preopterećene energetskim troškovima – kako bi i trgovci u maloprodaji dobili odgovarajuću potporu.

Velika je doza nesigurnosti oko toga koliko će dugo trajati energetska kriza, odnosno koliko će sve na koncu konca poskupjeti, kaže Jörg Zeuner, glavni ekonomist tvrtke Union Investment. I kako to obično biva u nesigurnim vremenima, potrošači i ovaj put aktiviraju “refleks štednje“, dodaje on: „Konzum će u idućem, zimskom polugodištu doživjeti teška vremena, pa čak i ako temperature budu natprosječno visoke, pa se tako izbjegne nestašicu plina.“

Sličnog je mišljenja i Alexander Krüger iz privatne banke Hauck Aufhäuser Lampe: "Pogled u vlastiti novčanik samo je dodatno povećao očaj potrošača.“ Ledeno doba će potrajati, smatra naš sugovornik: „Ne nazire se promjena raspoloženja.“ Posebno problematičnim smatra da se na kraju tunela uopće ne nazire svjetlo. „Neodlučnost vlade po pitanju brzog rasterećenja građana sve je teže shvatiti“, kritizira Krüger. Njemački potrošači računaju s recesijom, dodaje ovaj ekonomist.

Institut za makroekonomiju i konjunkturna istraživanja (IMK) Zaklade Hansa Böcklera u 2023. predviđa osjetan pad privatne potrošnje. Izdaci kućanstava bi zbog visoke inflacije trebali opasti za 2,5 posto – posljednji put je tako znatan pad zabilježen u 2020., odnosno prvoj godini pandemije koronavirusa.

I vodeći ekonomski instituti polaze od toga da Njemačka neće moći izbjeći recesiju tijekom predstojeće zime. Zbog energetske krize se usporavaju ekonomske aktivnosti i za očekivati je pad BDP-a, predviđaju najvažniji instituti koji ujedno i savjetuju saveznu vladu u Berlinu. Tu informaciju prenosi agencija Reuters, pritom se poziva na više izvora koji su upućeni u te stvari. Zbog toga su stručnjaci osjetno „srezali“ svoje prognoze ekonomskog razvoja iz proljeća ove godine. U 2022. ekonomski instituti očekuju rast BDP-a od samo 1,4 posto, a za 2023. – pad BDP-a za oko 0,4%.

Najvažniji njemački burzovni indeks (DAX) zbog briga oko inflacije, razvoja kamatnih stopa i konjunkturnih očekivanja nalazi se u silaznoj putanji. Po prvi put od studenog 2020. vodeći njemački indeks je pao na razinu manju od 12.000 bodova, koja je psihološki značajna na burzovnom parketu. Pao je i index MDax, baš kao i EuroStoxx 50, vodeći indeks koji objedinjuje vrijednosne papire iz eurozone.

„Prijeti nam još jedan stravičan burzovni tjedan“, predviđa ekonomski analitičar Timo Emden.

DAX se ipak sredinom tjedna oporavio i opet „skočio“ na razinu iznad 12 tisuća bodova. Sve u svemu, DAX je tijekom ovog tjedna izgubio 3% vrijednosti – a u posljednja dva tjedna već više od 12%.

Dobrano su „stradale" dionice bankarskog sektora, papiri Deutsche Banka su zabilježili minus od više od 7%. Još je gore stanje u sektoru čeličana. Razlog je jedna studija američke banke JPMorgan koja vrlo pesimistično prognozira poslovanje u toj branši, odnosno profitabilnost sektora. Dionice njemačkog ThyssenKruppa izgubile su 11,4% vrijednosti. A koncern Salzgitter morao je „progutati“ pad vrijednosti svojih papira od skoro 14 posto.