GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačka na rubu recesije

Njemačka na rubu recesije
SUMORNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.08.2022 / 18:39
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Sve više podataka iz privrede pokazuje da se ekonomija u Njemačkoj nalazi u padu. Taj trend bi se mogao pojačati, ovisno o tome koliko će teška biti iduća zima.

Peti put zaredom je njemačka industrija primila manje narudžbi nego u prethodnom mjesecu. U lipnju je razlika bila 0,4 posto u odnosu na svibanj. Na prvi pogled to ne izgleda kao veliki pad, ali u drugom tromjesečju se registriralo 5,6 posto manje (naručenih) poslova. Glavni ekonomist velike njemačke bankarske kuće Commerzbanke, Jörg Krämer, kaže da se doduše u vrijeme pandemijskog prekida dobavnih lanaca nakupilo dosta zaostalih narudžbi, ali naglašava i da one neće spriječiti predstojeće probleme u industrijskoj proizvodnji. „Opasnost od recesije raste", kaže on.

S tim računaju i drugi ekonomisti. Formalno, ekonomska recesija se konstatira kada u dva tromjesečja zaredom ekonomija zemlje doživi negativan rast. Krizu očekuje i DekaBank.

„Moglo bi se dogoditi da se recesija produži s četvrtog tromjesečja ove godine na drugo tromjesečje sljedeće“, kaže ekonomski stručnjak Andreas Scheuerle.

Međutim, pad broja naručenih roba, poslova i usluga samo je jedan od znakova sve teže ekonomske situacije. Ima više razloga za slabljenje ekonomije.

Visoka stopa inflacije slabi kupovnu moć potrošača: „Građani sebi više ne mogu priuštiti tako puno toga i možda i ne žele više trošiti", kaže Scheuerle. Oni ne znaju koji ih troškovi još možda očekuju zbog rasta cijena energenata u ratu, naročito plina. Indeks potrošačke klime pokazuje da raspoloženje za potrošnju u Nemačkoj krajem srpnja i dalje opada.

S druge strane i svjetska ekonomija je oslabila. To se odnosi prije svega na Sjedinjene Američke Države kao jedno od najvažnijih tržišta za njemačku industriju. Pošto je američka stopa inflacije porasla, tamošnja središnja banka (FED) brže uvodi protumjere, u svakom slučaju brže od Europske središnje banke (ESB).

Osim toga, nesigurnost u opskrbi plinom tišti i privrednike. „Vjerojatno neće biti velikih restrikcija iduće zime“, smatra Scheuerle. Ali dodaje da će poduzeća najvjerojatnije štedjeti energiju, pa će manje proizvoditi nego što bi to inače bio slučaj.

Osim toga, nitko ne zna koliko snažan će biti učinak pandemije iduće zime. Ekonomija je pogođena manjkom radne snage zbog bolovanja. Zatvaranja se vjerojatno u Nemačkoj više neće događati, smatra Scheuerle, ali dodaje da se mora s tim računati da će Kina privremeno zatvarati neke gradove ili luke. Ovog proljeća se moglo vidjeti kakve posljedice takva zatvaranja imaju za lance isporuke, dodaje.

Ukupno gledajući, opada optimizam poduzetnika. Indeks poslovnog raspoloženja pokazuje da se situacija u srpnju pogoršala u odnosu na lipanj. A ispitivači mnijenja u ekonomskoj sferi uvijek propituju i ekonomska očekivanja poduzetnika. Ona su za idućih šest mjeseci znatno opala. Jörg Krämer iz Commerzbanke kaže da se ta smanjena razina očekivanja pojavljuje u ekonomskoj krizi i odražava „vrlo realne rizike“. On dodaje:

„Na koncu, Putin se igra ventilom za plin, i tako potiče strah od krize“. Krämer smatra da ruski predsjednik tako želi izmrcvariti njemačku javnost: „Taj rat živaca u vezi s plinom utječe na nesigurnost poduzeća koja onda postaju oprezna prilikom naručivanja.“

Čuje se i argument da bi mušterije mogle stornirati narudžbe ili ih odgoditi. Time bi se postupno mogla odraditi velika „rezerva" nagomilanih narudžbi iz pandemijskih vremena.

Recesija je dakle skoro neminovna. Ali ona ne bi trebala biti tako velika i duboka kao za vrijeme svjetske financijske krize ili tijekom prvih mjeseci korone. „Njemačka privreda bi mogla opasti najviše za oko 0,4 posto", procjenjuje Scheuerle. Ali ni oporavak nakon toga neće biti tako snažan. Jer problem nedovoljne opskrbe plinom ostaje. I u zimu iduće godine može se računati s većim opterećenjem. A to bi moglo dijelove njemačke industrije ponukati da neke svoje pogone premjeste u inozemstvo, tamo gdje je energija jeftinija i stoji na raspolaganju. Trenutne poteškoće mogu dakle dovesti i do dugoročnih strukturnih promjena u njemačkoj privredi.

Tagovi: njemačka ekonomija, Jörg Krämer, Commerzbank, njemačka industrija, recesija
PROČITAJ I OVO
Izvoz u prvom polugodištu porastao 35,6 posto, a uvoz za 51,8 posto
ROBNA RAZMJENA
Izvoz u prvom polugodištu porastao 35,6 posto, a uvoz za 51,8 posto
ZAGREB - Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je nešto više od 90 milijarde kuna, što je 35,6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dok je uvoz porastao za 51,8 posto, na 152,5 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.
Njemačka ekonomija zbog rata i skupih energenata na gubitku 260 mlrd eura
GUBICI
Njemačka ekonomija zbog rata i skupih energenata na gubitku 260 mlrd eura
BERLIN - Njemačko gospodarstvo ostat će bez više od 260 milijardi eura dodane vrijednosti do 2030. godine uslijed rata u Ukrajini i visokih cijena energenata, što će posljedično negativno utjecati na tržište rada, navodi se u studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) objavljenoj u utorak.
Nevjerojatan rast proizvođačkih cijena industrije
UZLET
Nevjerojatan rast proizvođačkih cijena industrije
ANALIZA - Indeks proizvođačkih cijena za srpanj potvrdio je nastavak snažnih inflatornih pritisaka.
Što rade vlade kako bi olakšale krizu životnog standarda?
POTEZI
Što rade vlade kako bi olakšale krizu životnog standarda?
LONDON - Poremećaji globalnih opskrbnih lanaca uzrokovani pandemijom i učinci ruskog rata u Ukrajini uzrokovali su rast cijena energije, roba i osnovnih artikala te time potaknuli krizu životnog standarda - kako na taj problem odgovaraju vlade?
Švicarska ne strahuje od recesije
STABILNI
Švicarska ne strahuje od recesije
BERN - Švicarska ne očekuje ulazak u recesiju ove godine, uprkos globalnoj krizi izazvanoj ratom u Ukrajini te poremećaju u svjetskoj oprskbi energijom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE