GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj na najnižoj razini od početka pandemije

Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj na najnižoj razini od početka pandemije
TRŽIŠTE RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.01.2022 / 17:05
Autor: SEEbiz / H
LUXEMBOURG - Stopa nezaposlenosti u EU, eurozoni i Hrvatskoj spustila se u studenome na najnižu razinu od ožujka 2020. godine i početka pandemije covida 19, pokazuje izvješće Eurostata objavljeno u ponedjeljak.

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u studenome je pala za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodni mjesec, na 6,5 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U eurozoni je kliznula za 0,1 postotni bod, na 7,2 posto.

U oba je područja tako kliznula na najnižu razinu od ožujka 2020. kada se covid 19 počeo širiti svijetom.

Prema procjenama Eurostata, ukupno je u EU u studenome bez posla bilo 13,984 milijuna građana, od čega 11,829 milijuna u eurozoni.

U odnosu na listopad njihov je broj u EU pao za 247 tisuća, te za 222 tisuće u eurozoni. U usporedbi sa studenim godine ranije, broj nezaposlenih manji je za 1,659 milijuna u EU i za 1,411 milijuna u eurozoni.

Hrvatska uz bok Finskoj i Latviji

Španjolska i Grčka i u studenome su jedine među zemljama EU-a bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, od 14,1 i 13,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom pala na 7,1 posto, s revidiranih 7,3 posto u listopadu. Prijašnja procjena za listopad pokazivala je stopu nezaposlenosti od sedam posto.

To je njezina najniža razina od početka širenja koronavirusne zaraze u ožujku 2020. godine, kada je iznosila 6,5 posto. U pretpandemijskoj veljači iznosila je 5,9 posto.

Hrvatska je tako u društvu Finske i Latvije, čije su stope nezaposlenosti u studenome iznosile 7,2 i 7,3 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u studenome, prema Eurostatovim podacima, bilo 127 tisuća građana, četiri tisuće manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na studeni 2020. njihov je broj smanjen za 26 tisuća.

Najnižu stopu nezaposlenosti i u studenome je bilježila Češka, od 2,2 posto. U skupini s najnižim stopama ponovno su i Nizozemska, s 2,7 posto, te Poljska i Njemačka sa stopama nezaposlenosti od tri odnosno 3,2 posto.

Daljnji pad nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u EU smanjena je u studenome lani za 0,2 postotna boda, na 15,4 posto, pokazalo je izvješće.

U eurozoni je također pala, za 0,3 postotna boda u odnosu na mjesec ranije, kliznuvši na 15,5 posto.

Usporedbe radi, u studenome preklani iznosila je 17,7 posto u EU, te 18 posto u eurozoni.

Bez posla je u EU u studenome prošle godine bilo 2,842 milijuna mladih, od čega 2,313 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s listopadom broj nezaposlenih mladih smanjio se u EU za 34 tisuće i za 37 tisuća u u eurozoni.

U usporedbi, pak, sa studenim pandemijske 2020. u EU je pao za 225 tisuća a u eurozoni za 188 tisuća.

Najlošije u Španjolskoj i Grčkoj

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u studenome imale Grčka i Španjolska, od 39,1 i 29,2 posto.

Blizu je i Italija, s 28 posto, pokazalo je izvješće.

Najnižu stopu nezaposlenosti mladih ima Nizozemska, od 6,1 posto. Slijede Njemačka i Češka sa stopama od 6,4 i 6,5 posto.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U razdoblju od srpnja do rujna stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila je prema revidiranim Eurostatovim podacima 20,5 posto, uz revidiranih 29 tisuća mladih bez posla.

Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati ni Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija.

Tagovi: Nezaposlenost u EU, eurozona, nezaposlenost u Hrvatskoj
PROČITAJ I OVO
Poljska i Mađarska koče uvođenje minimalne stope poreza na dobit
POREZI
Poljska i Mađarska koče uvođenje minimalne stope poreza na dobit
BRUXELLES - Mađarska i Poljska zatražile su u utorak da se zakon o uvođenju minimalne efektivne stope poreza na dobit od 15 posto donese istodobno s zakonom koji bi propisao da digitalne tvrtke plaćaju poreze u zemljama u kojima ostvaruju dobit, a ne tamo gdje im je sjedište.
Ukupna financijska imovina kućanstava 576 milijardi kuna
IMOVINA
Ukupna financijska imovina kućanstava 576 milijardi kuna
ZAGREB - Na kraju trećeg tromjesečja 2021. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 576 milijardi kuna ili 2,2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke (HNB).
Kina priprema mjere potpore potražnji
MJERE
Kina priprema mjere potpore potražnji
PEKING - Kina će uskoro uvesti mjere potpore domaćoj potražnji, izjavio je u utorak Yuan Da, dužnosnik najvišeg vladinog tijela za gospodarsko planiranje.
HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
OČEKIVANJA
HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u ponedjeljak je objavila da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ove godine mogla popeti na između 3,5 i 4 posto, a tu procjenu temelji na višim od prognoziranih stopa inflacija u studenome i prosincu lani te pretpostavke o nešto snažnijem povećanju cijena plina i električne energije od početka travnja.
ILO: Neizvjesnost odgodila oporavak tržišta rada od pandemije
TRŽIŠTE RADA
ILO: Neizvjesnost odgodila oporavak tržišta rada od pandemije
ŽENEVA - Oporavak globalnog tržišta rada trajat će dulje no što se očekivalo i nezaposlenost će se zadržati iznad pretpandemijske razine najmanje do 2023. godine, procijenila je Međunarodna organizacija rada (ILO).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE