GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj na najnižoj razini od početka pandemije

Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj na najnižoj razini od početka pandemije
TRŽIŠTE RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.01.2022 / 17:05
Autor: SEEbiz / H
LUXEMBOURG - Stopa nezaposlenosti u EU, eurozoni i Hrvatskoj spustila se u studenome na najnižu razinu od ožujka 2020. godine i početka pandemije covida 19, pokazuje izvješće Eurostata objavljeno u ponedjeljak.

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u studenome je pala za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodni mjesec, na 6,5 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U eurozoni je kliznula za 0,1 postotni bod, na 7,2 posto.

U oba je područja tako kliznula na najnižu razinu od ožujka 2020. kada se covid 19 počeo širiti svijetom.

Prema procjenama Eurostata, ukupno je u EU u studenome bez posla bilo 13,984 milijuna građana, od čega 11,829 milijuna u eurozoni.

U odnosu na listopad njihov je broj u EU pao za 247 tisuća, te za 222 tisuće u eurozoni. U usporedbi sa studenim godine ranije, broj nezaposlenih manji je za 1,659 milijuna u EU i za 1,411 milijuna u eurozoni.

Hrvatska uz bok Finskoj i Latviji

Španjolska i Grčka i u studenome su jedine među zemljama EU-a bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, od 14,1 i 13,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom pala na 7,1 posto, s revidiranih 7,3 posto u listopadu. Prijašnja procjena za listopad pokazivala je stopu nezaposlenosti od sedam posto.

To je njezina najniža razina od početka širenja koronavirusne zaraze u ožujku 2020. godine, kada je iznosila 6,5 posto. U pretpandemijskoj veljači iznosila je 5,9 posto.

Hrvatska je tako u društvu Finske i Latvije, čije su stope nezaposlenosti u studenome iznosile 7,2 i 7,3 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u studenome, prema Eurostatovim podacima, bilo 127 tisuća građana, četiri tisuće manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na studeni 2020. njihov je broj smanjen za 26 tisuća.

Najnižu stopu nezaposlenosti i u studenome je bilježila Češka, od 2,2 posto. U skupini s najnižim stopama ponovno su i Nizozemska, s 2,7 posto, te Poljska i Njemačka sa stopama nezaposlenosti od tri odnosno 3,2 posto.

Daljnji pad nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u EU smanjena je u studenome lani za 0,2 postotna boda, na 15,4 posto, pokazalo je izvješće.

U eurozoni je također pala, za 0,3 postotna boda u odnosu na mjesec ranije, kliznuvši na 15,5 posto.

Usporedbe radi, u studenome preklani iznosila je 17,7 posto u EU, te 18 posto u eurozoni.

Bez posla je u EU u studenome prošle godine bilo 2,842 milijuna mladih, od čega 2,313 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s listopadom broj nezaposlenih mladih smanjio se u EU za 34 tisuće i za 37 tisuća u u eurozoni.

U usporedbi, pak, sa studenim pandemijske 2020. u EU je pao za 225 tisuća a u eurozoni za 188 tisuća.

Najlošije u Španjolskoj i Grčkoj

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u studenome imale Grčka i Španjolska, od 39,1 i 29,2 posto.

Blizu je i Italija, s 28 posto, pokazalo je izvješće.

Najnižu stopu nezaposlenosti mladih ima Nizozemska, od 6,1 posto. Slijede Njemačka i Češka sa stopama od 6,4 i 6,5 posto.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U razdoblju od srpnja do rujna stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila je prema revidiranim Eurostatovim podacima 20,5 posto, uz revidiranih 29 tisuća mladih bez posla.

Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati ni Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija.

Tagovi: Nezaposlenost u EU, eurozona, nezaposlenost u Hrvatskoj
PROČITAJ I OVO
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj
SIGNALI
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja.
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
ZAPOSLENOST
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a.
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina
ZABRINUTOST
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina
NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon zabrinut je da bi se američko gospodarstvo moglo suočiti s ponavljanjem problema koji su kočili zemlju tijekom 1970-ih.
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
IZNENAĐENJE
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE