EKONOMIJA
Na kraju listopada bruto inozemni dug 43 mlrd. eura |
   |
| Objavljeno: 10.02.2020 / 14:01 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Prema posljednjim podacima središnje banke bruto inozemni dug Republike Hrvatske koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, krajem listopada, uz blago smanjenje na mjesečnoj razini, iznosio je 43 mlrd eura. |
|
U odnosu na kraj 2018. godine bruto inozemni dug viši je za 285 mil, eura ili 0,7%. U strukturi duga najveći udio od oko 39% čine ostali sektori odnosno trgovačka društva koja su nakon trogodišnjeg razduživanja prema inozemstvu od početka 2019. godine ponovno počeli bilježiti pozitivne godišnje stope rasta. Bruto inozemni dug trgovačkih društava na kraju listopada iznosio je gotovo 17 mlrd kuna. S 14,2 mlrd eura udio bruto inozemnog duga opće države dosegnuo je 33%, dok su udio bruto inozemnih obveza drugih monetarnih institucija zbog snažnog dugogodišnjeg razduživanja u prethodnim godinama (2012. – 2018.) spustio na 8,7% u listopadu (3,7 mlrd eura). Blagi prirast inozemnog duga u prvih deset mjeseci ove godine generiran je povećanjem obveza javnog sektora čiji je ukupan bruto dug prema inozemnim vjerovnicima na kraju listopada 2019. iznosio 17,3 mlrd eura što je 4,4% ili 729 mil eura više u odnosu na kraj 2018. Unutar javnog sektora država je s 14,2 mlrd eura bila najveći dužnik uz prirast duga u odnosu na kraj 2018. od 230 mil. eura, dok je dug središnje banke s iznosom od 2 mlrd eura za 328 milijuna eura ili 19,8% viši u odnosu na kraj 2018. godine. Povećanje obveza opće države dominantno je posljedica rasta obveza po izdanim dugoročnim vrijednosnim papirima. (Negarantirani) dug privatnog sektora krajem listopada bio je na razini blago ispod razine s kraja 2018., 25,6 mlrd eura.). Očekujemo da će pokazatelji za cijelu 2019. ukazati na daljnje smanjenje vanjske ranjivosti uz pad omjera bruto inozemnog duga na razinu oko 80% BDP-a. Daljnje poboljšanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti očekujemo i u ovoj godini. Nastavak ekspanzivne monetarne politike vodećih središnjih banaka (ESB i Fed) zadržavat će troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama. Relativno povoljni uvjeti financiranja na inozemnim tržištima svakako su i rezultat investicijske razine kreditne ocjene Hrvatske. S druge strane, unatoč smanjenju omjera bruto inozemnog duga u BDP-u, koje kontinuiranom traje od 2015. godine, visoke razine obveza prema inozemstvu nakupljene ranijih godina upozoravaju na i dalje relativno visoku vanjsku ranjivost Hrvatske. |
|
|
| Tagovi: inozemni dug, vanjski dug, Hrvatska narodna banka |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Vujčić: Inflacija do kraja godine na razini od dva posto |
| OPATIJA - Guverner HNB-a Boris Vujčić je na konferenciji u Opatiji iznio procjenu da će godišnja inflacija do kraja 2024. biti dva posto, a što se tiče prošlog razdoblja visoke inflacije, ističe da je Hrvatska zabilježila drugi najniži kumulativni porast cijena među usporedivim zemljama središnje i istočne Europe |
| Američka ekonomija usporila na početku godine |
| WASHINGTON - Američko gospodarstvo usporilo je u prvom kvartalu, odražavajući posustajanje osobne potrošnje, izvoza i državnih izdvajanja, pokazale su u četvrtak prve procjene ministarstva trgovine. |
| Blago pogoršano raspoloženje njemačkih izvoznika u travnju |
| BERLIN - Raspoloženje među njemačkim izvoznicima blago se pogoršalo u travnju u odnosu na ožujak, pokazalo je najnovije istraživanje münchenskog instituta za ekonomska istraživanja Ifo. |
| Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj |
| BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja. |
| U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023. |
| ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a. |
