Nijemci su se ovih dana pohvalili kako u njihovoj zemlji umirovljenici primaju mirovinu dulje nego ikad prije. Prosječni mirovinski staž u Njemačkoj lani je bio oko 22 godine, a prije deset godina 18. Slično je, međutim, i u Hrvatskoj.
U deset godina prosječno vrijeme primanja starosne mirovine povećalo se za tri godine, s 19 godina u 2012. godini na 22 godine u ovoj. Kod muškaraca je to razdoblje u pravilu kraće te u zemljama OECD-a razlika iznosi pet godina, a u Hrvatskoj ove godine čak i šest. Razlog za to što žene dulje primaju mirovinu jest u tome što ranije od muškaraca izlaze iz svijeta rada (ove godine samo dvije godine ranije, jer se i u Hrvatskoj ujednačava radni vijek) te dulje žive.
Nijemci navode da su lani u toj zemlji muški umirovljenici u prosjeku umirali u dobi od 81 godine nakon 20 godina isplate mirovine, a žene s 85 nakon 23 godine umirovljeničkog statusa. U Hrvatskoj su ove godine preminuli umirovljenici primali mirovinu 19 godina, a žene 25 godina.
Prosječan radni vijek preminulih hrvatskih umirovljenika bio je 30 godina, a posljednja mirovina koju su primili iznosila je prosječnih 2885 kuna.
Nijemci ističu da imaju 31 tisuću umirovljenika starijih od 100 godina, među kojima 1200 osoba prima mirovinu dulje od 60 godina, a njih 12 tisuća dulje od pola stoljeća. Za Hrvatsku ne postoje podaci o broju umirovljenika koji su zagazili u stotu niti koliko dugo primaju mirovinu. No u evidenciji mirovina isplaćenih u lipnju ove godine imamo oko 111 tisuća korisnika mirovina starijih od 85 godina, dvije trećine su žene, dok ih je prije samo deset godina bilo gotovo upola manje – 64 tisuće!
Živi se dulje, no vjerojatno ne i kvalitetnije s obzirom na to da se svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u riziku od siromaštva. Najugroženiji su u umirovljeničkoj populaciji samci, uglavnom udovice, koje žive od jedne mirovine ili, ako nemaju uvjete za mirovine, odnedavno uvedene nacionalne naknade za starije osobe. Gotovo 60 posto udovica smatra se siromašnim osobama prema svjetskoj definiciji siromaštva.
Prema popisu stanovništva iz prošle godine Hrvatska je lani imala oko 92 tisuće stanovnika starijih od 85 godina, ipak manje nego što je najstarijih korisnika mirovina. No, Hrvatska isplaćuje i oko 114 tisuća mirovina u inozemstvu, mahom u Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, pa bi među njima mogla biti razlika od oko 19 tisuća korisnika mirovina starijih od 85 godina u odnosu na dobnu strukturu stanovništva iz popisa 2021. S obzirom na naknadne prigovore moguće je i da svi stariji nisu popisani, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
