GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?

Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.09.2022 / 08:32
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Cijene u Njemačkoj vrtoglavo rastu, baš kao i prije pola stoljeća. Gdje su paralele između današnjih poskupljenja i inflacije u sedamdesetim godinama? Što je sada drugačije?

„Morate li platiti veći račun za grijanje?“, pita televizijska novinarka jednu građanku, pred ulazom u kuću. Ona iz džepa vadi papir i kaže: „Do sada smo plaćali 40 maraka mjesečno, a ubuduće ćemo morati plaćati 80 maraka. To je dvostruko više." Već i sama valuta otkriva da je riječ o televizijskom prilogu iz arhiva, i to njemačkog javnog servisa ARD. „Energetska kriza pogađa sve zemlje zapadnog svijeta" - to bi mogla biti i izjava njemačkog kancelara Olafa Scholza. Ali to su ustvari riječi bivšeg kancelara Willyja Brandta, također socijaldemokratskog političara, kojima je on u studenom 1973. godine promovirao dane bez automobila - zbog naftne krize bilo je naime zabranjeno korištenje vozila (naslovna fotografija).

Paralele između sedamdesetih godina i situacije koju imamo danas su, prema riječima profesora ekonomije Petera Tillmanna sa Sveučilišta Gießen, očigledne: „Tada se učetverostručila cijena nafte, sada se, prije svega, drastično povećala cijena plina." Kao i tada, cijeli svijet je i danas u šoku zbog poskupljenja, i to je još jedna paralela.

Naftnu krizu i tadašnji rast cijena pamti Eberhardt Flammer, koji je u to doba imao dvadeset godina i počeo raditi u banci. U roku od tjedan dana cijena na benzinskim pumpama se udvostručila, na više od jedne marke po litri goriva. Cijena lož-ulja je, prisjeća se, skočila s 10 na 60 pfeniga. Oni koji su u rezervoaru imali samo malo ulja, isključili su grijanje.

Reakcija društva bila je energična: „Naftni tajkuni na Bliskom istoku postali su neprijatelji. Neka pojedu i popiju svoju naftu, mi je više nećemo uzimati“, opisuje Flammer tadašnje raspoloženje. Hoće li njemačko društvo sada reagirati na sličan način, pokazat će idući tjedni i mjeseci.

U ono vrijeme, rastuće cijene energije povećale su stopu inflacije na rekordnu razinu. U prosincu 1973. godine poskupljenje je iznosilo 7,9 posto – identično kao prošlog mjeseca u Njemačkoj. I tada, kao i danas, postojao je konsenzus među ekonomistima: kada cijene naglo rastu, glavni zadatak Središnje banke je sniziti stopu inflacije povećanjem referentne kamatne stope. Mišljenja su se razlikovala samo po pitanju pravog vremenskog trenutka i visine kamatne stope.

Stručnjak Tillmann smatra da je iskustvo iz povijesti sada vrlo važno. U SAD-u i Europi se tada pokazalo da previše neodlučna akcija može dovesti do još većih problema. „Barem je Središnja banka SAD-a naučila svoju lekciju“, kaže Tillmann. On traži odlučnu akciju Europske središnje banke (ECB), koja je prošli tjedan usvojila odluku o najvećem povećanju referentne kamatne stope u svojoj povijesti - podigli su je za čak 0,75 postotnih bodova - na 1,25 posto.

Porast kamatne stope je, međutim, otrov za ekonomski razvoj i može rezultirati povećanjem stope nezaposlenosti. Upravo to se dogodilo prije oko 50 godina, kada se broj nezaposlenih za kratko vrijeme povećao sa 273.000 (1973.) na 1,1 milijun (1975. godine).

Upravo tu postoji najveća razlika: umjesto smanjenja broja zaposlenih, sada su veliki problemi demografske promjene i nedostatak kvalificiranih radnika. Najbolji primjer za to je nekoć mladi bankar Eberhardt Flammer koji već desetljećima vodi jednu kompaniju koja je dobavljač za automobilsku industriju, s oko 1.300 zaposlenih širom svijeta. Kaže da je posljednjih godina u toj kompaniji uložio mnogo truda za obuku i daljnje školovanje ljudi.

Povratak masovne nezaposlenosti se izgleda isključuje – što je umirujuće u ovim vremenima. Ali, hoće li inflacija ostati s nama i ubuduće? „Krizu koja je tek počela ne smijemo podcijeniti.“ Procjenu kancelara Brandta od prije pola stoljeća danas bi vjerojatno doslovno mogao ponoviti i njegov nasljednik, aktualni kancelar Olaf Scholz.

Tagovi: INFLACIJA, POVIJEST INFLACIJE, ENERGENTI, CIJENE, RAST CIJENA, HRANA
PROČITAJ I OVO
Industrijska proizvodnja nastavila rast
TREND
Industrijska proizvodnja nastavila rast
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a, ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu je u usporedbi s srpnjem bila niža za 0,8%.
Pad broja zaposlenih u industriji
ZAPOSLENOST
Pad broja zaposlenih u industriji
ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u kolovozu ove godine pao je za 0,2 posto prema srpnju te 0,4 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Inflacija u Turskoj skočila na 83,45%
CIJENE
Inflacija u Turskoj skočila na 83,45%
ANKARA - Turski predsjednik svakako želi biti i politički i gospodarski čimbenik ne samo u regiji. Ali gospodarski je to teško moguće dok se turska lira sve više približava hiperinflaciji: u rujnu je dostigla 83,45%.
Grad Zagreb zadužuje se za 40 milijuna eura.
ZADUŽIVANJE
Grad Zagreb zadužuje se za 40 milijuna eura.
ZAGREB - Nakon što su prošlog mjeseca zastupnici u Skupštini Grada Zagreba dignuli ruke za kredit u visini od 240 milijuna eura za Zagrebački holding sada na sjednicu gradskog parlamenta, zakazanu za 13. listopada, stiže zaduženje od 40 milijuna eura (300 milijuna kuna) za Grad.
Mirovine u istočnoj Njemačkoj i dalje su niže nego u zapadnoj Njemačkoj
USPOREDBE
Mirovine u istočnoj Njemačkoj i dalje su niže nego u zapadnoj Njemačkoj
BERLIN - Više od 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja zemlje mirovine u Istočnoj Njemačkoj znatno su niže nego u Zapadnoj Njemačkoj. Umirovljenici na istoku zemlje lani su nakon 45 godina uplate u prosjeku dobili 1329 eura, a na zapadu 1527 eura.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE