MMF: Hrvatski BDP ove godine raste 5,4% |
Objavljeno: 10.09.2021 / 18:25 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo bilo je izloženo velikom stresu, ali pokazuje otpornost te se za ovu i iduću godinu predviđa njegov snažan oporavak, uz rast BDP-a od 5,4 i 5,8 posto, poručili su članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi objavljenoj u petak. |
"Za 2021. i 2022. predviđa se snažan oporavak uz rast od 5,4, odnosno 5,8 posto, potaknut oporavkom u sektoru usluga, pod pretpostavkom ostvarivanja dvije trećine turističkih dolazaka iz 2019. u 2021. godini te njihovog gotovo punog oporavka u 2022., i investicijama koje će biti potaknute velikim priljevima bespovratnih sredstava iz EU-a u srednjoročnom razdoblju. U srednjem roku predviđa se da će se rast BDP-a usporiti prema razinama od oko tri posto", istaknuto je u izjavi Misije MMF-a na kraju njihova posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, na temelju članka IV. statuta MMF-a. Iz MMF-a podsjećaju da su pandemija i dva razorna potresa dovela su do pada gospodarske aktivnosti od 8 posto u 2020. uslijed smanjene domaće i inozemne potražnje, pri čemu je posebno velik bio pad prihoda od turizma, oko 60 posto na godišnjoj razini. No, ističu i da je izdašna potpora fiskalne i monetarne politike, zajedno s primjerenim popuštanjem nadzornih zahtjeva, pomogla u ublažavanju učinaka pandemije. Pritom je, zamjećuju, financijska pozicija države donekle je olakšana sredstvima iz fondova EU-a, kojima je financirana većina mjera fiskalne potpore, a HNB je intervenirao na deviznom tržištu i ublažio napetosti na domaćem tržištu obveznica otkupom državnih vrijednosnih papira u iznosu od otprilike 5,5 posto BDP-a te snizio obveznu pričuvu i provodio repo operacije. Tržišta su se smirila posebice nakon uspostave linije za valutni ugovor o razmjeni (engl. swap line) s Europskom središnjom bankom (ESB) sredinom travnja 2020. u iznosu od 2 milijarde eura, dodaju. Navode i da su se platnobilančni pokazatelji držali relativno dobro te je u 2020. tekući račun zabilježio je mali manjak od 0,4 posto BDP-a unatoč snažnom padu prihoda od turizma. Međutim, napominju, bruto javni i inozemni dug porasli su za gotovo 16, odnosno 6 postotnih bodova BDP-a, poništivši ranija povoljna kretanja. Osvrnuli su se i na inflaciju, ocijenivši da je i dalje niska unatoč nedavnom porastu, te prognoziraju njezinu stabilizaciju na razini od 2 posto tijekom 2023. Treba izbjeći daljnje smanjenje poreza i provesti reforme Izvršni direktori MMF-a pozdravili su poduzimanje brzih mjera za borbu protiv pandemije covida-19, čime su stvoreni temelji za predviđeni oporavak, potpomognut turizmom i investicijama. U svojoj izjavi pozdravili su i napore hrvatskih vlasti za postizanje ravnoteže između podupiranja oporavka od posljedica pandemije i razboritosti fiskalne politike te spremnost za nastavak pružanja podrške ako to bude potrebno. No, naglasili su i važnost izbjegavanja daljnjeg smanjenja poreza kako bi se očuvali fiskalni prihodi te kako bi se javni dug čvrsto održao na silaznoj putanji u srednjoročnom razdoblju, a pozvali su i na ubrzanu provedbu strukturnih reforma i potrebu za jačanjem sposobnosti apsorpcije sredstava iz strukturnih fondova EU-a, posebice u području upravljanja javnim investicijama. Pozdravili su i planove vlasti za uvođenje sustava plaća u državnoj upravi koji nagrađuje produktivnost kao i objedinjavanje zdravstvenih usluga na nižim razinama javne uprave. Direktori MMF-a smatraju da je monetarna politika primjereno akomodativna u okviru sidra deviznog tečaja i obilne globalne likvidnosti. Pozdravili su i ulazak u tečajni mehanizam ERM II u srpnju 2020. u kontekstu uvođenja eura kao strateškog prioriteta vlasti. Uzimajući u obzir koristi od uvođenja eura, direktori su pozdravili snažnu posvećenost vlasti da poštuje kriterije konvergencije te da unaprijedi okvir za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Treba pomno pratiti kreditna kretanja povezana s tržišta nekretninama U izjavi su naglasili potrebu za nastavkom pomnog praćenja rizika u financijskom i bankovnom sektoru i nakon isteka mjera regulatornog popuštanja uvedenih u skladu sa smjernicama za ublažavanje učinaka pandemije Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Također, pozdravili su odluku kojom se olakšava otpis neprihodonosnih kredita i napore za jačanjem stečajnog okvira. Direktori su preporučili vlastima da posebno pomno prate kreditna kretanja povezana s tržištem nekretnina i da budu spremne apsorbirati višak likvidnosti i nametnuti primjerene makrobonitetne mjere bude li to potrebno, navodi se u izjavi koja je objavljena na internetskim stranicama HNB-a. |
|
Tagovi: Međunarodni monetarni fond, strukturne reforme, hrvatski BDP |
PROČITAJ I OVO | ||
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom? |
ANALIZA - Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.620 eura u prosincu 2023. |
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine |
WASHINGTON - Raspoloženje američkih potrošača o gospodarskom stanju u zemlji porastao je u ožujku na najvišu razinu u posljednje tri godine, prema podacima Sveučilišta u Michiganu, čiji je indeks porastao sa 76,9 u travnju na 79,4 boda. |
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom |
LJUBLJANA - U veljači je realni prihod od prodaje u trgovini na malo ponovno smanjen i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U trgovini motornim vozilima bila je niža u mjesečnoj, a viša u godišnjoj usporedbi, objavio je danas Državni zavod za statistiku. |
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura |
ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju studenog 64,58 mlrd. eura, što je povećanje za 1,0% ili 0,6 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 14,9 mlrd. eura na godišnjoj razini (+30%) te za 14,7 mlrd. eura ili 29,5% u odnosu na kraj 2022. |
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku |
ZAGREB - Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u ožujku, odražavajući val optimizma u industriji, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije. |