GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

MMF: Eurozona će možda trebati veću potporu zbog drugog vala pandemije

MMF: Eurozona će možda trebati veću potporu zbog drugog vala pandemije
UPOZORENJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.12.2020 / 20:24
Autor: SEEbiz / H
WASHINGTON - Vlade eurozone i Europska središnja banka (ECB) možda će morati osigurati veću fiskalnu i monetarnu potporu nego što se očekivalo zbog posljedica drugog vala pandemije COVID-a, smatra Međunarodni monetarni fond (MMF).

Ukupna vrijednost fiskalne i monetarne potpore koja je sada na raspolaganju, zajedno s pristupom tisućama milijardi eura jeftinih zajmova i novim planom za oporavak o kojem se u EU-u još raspravlja, već premašuje 10 tisuća milijardi eura.

Premda je to impresivno, MMF smatra da će možda biti potrebno i više ako se gospodarska situacija nastavi pogoršavati. Rizici negativnog trenda ostaju sve do prvih mjeseci 2021., s obzirom na aktualni drugi val, navodi MMF u redovitom izvješću o gospodarstvu eurozone.

Vlade će vjerojatno zbog drugog vala morati osiguravati široku potporu dulje nego što je početno zamišljeno, dodaje međunarodni zajmodavac.

Dogovoreno je da će članice EU-a zajedno na tržištima posuditi 750 milijardi eura u idućih nekoliko godina, uz proračun EU-a kao jamstvo. Novac će potom podijeliti u obliku zajmova i nepovratne pomoći kako bi potaknule oporavak gospodarstva od koronakrize.

Uspjeh tog plana ovisit će o opsegu, kvaliteti i učinkovitosti potrošnje zemalja članica koju će podržati, te o strukturnim reformama čiji je cilj zelena i digitalna preobrazba gosopodarstva, ističe MMF.

Pohvalio je reakciju ECB-a na gospodarsku krizu koju je uzrokovala pandemija, ocijenivši ga "primjereno odvažnim", ali smatra da će vjerojatno biti potrebne i dodatne mjere, možda u vidu proširenog programa povoljnih kredita za banke i drugih oblika potpore.

Proširenje programa kupnje imovine bit će prva linija obrane, ali trebalo bi razmotriti i druge opcije, uključujući dodatno ublažavanje uvjeta ciljanih operacija dugoročnog refinanciranja (TLTRO) i (dodatno) smanjenje kamata na depozite, navodi MMF.

ECB trenutno drži kamatnu stopu na depozite u negativnom teritoriju, na minus 0,5 posto. Još će veća prilagodba biti potrebna kako bi se suzbili rizici deflacije i osigurala glatka monetarna transmisija u scenariju negativnog trenda, navodi se u izvješću.

Potrošačke cijene u eurozoni pale su u studenome na godišnjoj razini četvrti mjesec zaredom, pokazale su danas objavljene procjene Eurostata, signaliziravši uzbunu za ECB, koji srednjoročno cilja stopu inflacije malo manju od dva posto.

Tagovi: Međunarodni monetarni fond, eurozona
PROČITAJ I OVO
Američki Zastupnički dom odobrio covid plan vrijedan 1,9 bilijuna dolara
ZELENO SVJETLO
Američki Zastupnički dom odobrio covid plan vrijedan 1,9 bilijuna dolara
WASHINGTON - Američki predsjednik Joe Biden izvojevao je prvu zakonodavnu pobjedu kada je rano u subotu Zastupnički dom usvojio njegov paket pomoći za oporavak od pandemije koronavirusa vrijedan 1,9 bilijuna dolara.
Hrvatskoj će trebati barem dvije-tri godine da dostigne razinu iz 2019.
REALNO
Hrvatskoj će trebati barem dvije-tri godine da dostigne razinu iz 2019.
ANALIZA - U ovoj godini početak pozitivnih godišnjih stopa rasta gospodarske aktivnosti očekujemo u drugom tromjesečju, ali bi snažniji zamašnjak trebao biti vidljiviji tek u drugoj polovici godine.
HNB: Pad BDP-a visok, no kretanja nešto povoljnija od ranijih projekcija
OCJENE
HNB: Pad BDP-a visok, no kretanja nešto povoljnija od ranijih projekcija
ZAGREB - Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini za 8,4 posto i dalje je vrlo visok, iako su ostvarena kretanja nešto povoljnija od projekcija Hrvatske narodne banke (HNB) s kraja 2020. godine, ističu iz HNB-a u komentaru najnovijih podataka.
Pad švicarskog BDP-a u 2020. najdublji od naftne krize
PAD
Pad švicarskog BDP-a u 2020. najdublji od naftne krize
BERN - Švicarski bruto domaći proizvod pao je u 2020. godini 2,9 posto, najsnažnije od naftne krize u 70-im godinama prošlog stoljeća, objavila je vlada u petak, predviđajući pad aktivnosti i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, s obzirom na koronamjere.
Slovenski BDP lani pao 5,5 posto
PAD
Slovenski BDP lani pao 5,5 posto
LJUBLJANA - Slovenski BDP lani je iznosio 46.297 milijardi eura i realno se smanjio za 5,5 posto u odnosu na 2019. godinu, a nominalno za 4,3 posto, prema prvoj procjeni koju je u petak objavio državni statistički ured.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE