GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

MMF: Eurozona će možda trebati veću potporu zbog drugog vala pandemije

MMF: Eurozona će možda trebati veću potporu zbog drugog vala pandemije
UPOZORENJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.12.2020 / 20:24
Autor: SEEbiz / H
WASHINGTON - Vlade eurozone i Europska središnja banka (ECB) možda će morati osigurati veću fiskalnu i monetarnu potporu nego što se očekivalo zbog posljedica drugog vala pandemije COVID-a, smatra Međunarodni monetarni fond (MMF).

Ukupna vrijednost fiskalne i monetarne potpore koja je sada na raspolaganju, zajedno s pristupom tisućama milijardi eura jeftinih zajmova i novim planom za oporavak o kojem se u EU-u još raspravlja, već premašuje 10 tisuća milijardi eura.

Premda je to impresivno, MMF smatra da će možda biti potrebno i više ako se gospodarska situacija nastavi pogoršavati. Rizici negativnog trenda ostaju sve do prvih mjeseci 2021., s obzirom na aktualni drugi val, navodi MMF u redovitom izvješću o gospodarstvu eurozone.

Vlade će vjerojatno zbog drugog vala morati osiguravati široku potporu dulje nego što je početno zamišljeno, dodaje međunarodni zajmodavac.

Dogovoreno je da će članice EU-a zajedno na tržištima posuditi 750 milijardi eura u idućih nekoliko godina, uz proračun EU-a kao jamstvo. Novac će potom podijeliti u obliku zajmova i nepovratne pomoći kako bi potaknule oporavak gospodarstva od koronakrize.

Uspjeh tog plana ovisit će o opsegu, kvaliteti i učinkovitosti potrošnje zemalja članica koju će podržati, te o strukturnim reformama čiji je cilj zelena i digitalna preobrazba gosopodarstva, ističe MMF.

Pohvalio je reakciju ECB-a na gospodarsku krizu koju je uzrokovala pandemija, ocijenivši ga "primjereno odvažnim", ali smatra da će vjerojatno biti potrebne i dodatne mjere, možda u vidu proširenog programa povoljnih kredita za banke i drugih oblika potpore.

Proširenje programa kupnje imovine bit će prva linija obrane, ali trebalo bi razmotriti i druge opcije, uključujući dodatno ublažavanje uvjeta ciljanih operacija dugoročnog refinanciranja (TLTRO) i (dodatno) smanjenje kamata na depozite, navodi MMF.

ECB trenutno drži kamatnu stopu na depozite u negativnom teritoriju, na minus 0,5 posto. Još će veća prilagodba biti potrebna kako bi se suzbili rizici deflacije i osigurala glatka monetarna transmisija u scenariju negativnog trenda, navodi se u izvješću.

Potrošačke cijene u eurozoni pale su u studenome na godišnjoj razini četvrti mjesec zaredom, pokazale su danas objavljene procjene Eurostata, signaliziravši uzbunu za ECB, koji srednjoročno cilja stopu inflacije malo manju od dva posto.

Tagovi: Međunarodni monetarni fond, eurozona
PROČITAJ I OVO
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ZARADE
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu
MIROVINE
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu
ZAGREB - Prosječni Hrvat u mirovinu ide s nepunih 60 godina, zbog čega su naši novopečeni umirovljenici neki od najmlađih u Europi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE