GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Mjere štednje nisu pomogle, crnogorski državni dug raste

Mjere štednje nisu pomogle, crnogorski državni dug raste
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.05.2018 / 12:45
Autor: SEEbiz / Vijesti
PODGORICA - Ukupan državni dug na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala iznosio je oko 2,66 milijarde eura, ili 60,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.

"Državni dug je povećan za 37,4 miliona eura, u odnosu na kraj 2017. godine, prvenstveno zbog emisije državnih zapisa", navodi se u Izvještaju o državnom dugu na 31. mart ove godine.

Spoljni dug iznosio je oko 2,196 milijardi eura, a unutrašnji 469,2 miliona eura. Depoziti na kraju prvog kvartala 2018. godine, iznosili su 72,4 miliona eura ili 1,6 odsto BDP-a.

Vlada je nastavila da zadužuje građane i nakon prvog kvartala, uprkos mjerama štednje (više akcize, povećanje PDV-a na 21 odsto...) čiji je cilj da suzbiju javni dug. Tako je u aprilu izvršna vlast pozajmila 500 miliona eura kroz emisiju euroobveznica, dok se prošle sedmice zadužila još 250 miliona eura, uz garanciju Svjetske banke. Ukupno zaduženje od početka godine iznosi oko 825 miliona eura. Rebalansom ovogodišnjeg budžeta predviđeno je da se Vlada u 2018. može zadužiti oko 940 miliona eura.

Potpredsjednica Demokrata Zdenka Popović očekuje probijanje limita od 940 miliona eura "s obzirom na to da je Vlada u prvom kvartalu ove godine bila vrlo ažurna i revnosna kada je u pitanju zaduženje građana".

"Svako novo zaduženje građana Crne Gore je nekoliko koraka unazad od članstva u EU. Zato bi dobro bilo da gospodin (Milo) Đukanović objasni građanima kako misli da 'vrati Crnu Goru svojoj kući', ako Vlada ekonomskom politikom čini sve da Crna Gora tražeći put 'do kuće' zaluta", rekla je "Vijestima" Popović.

Očekuje probijanje limita zaduženja od 940 miliona: Popović FOTO: Savo Prelević

Ona je podsjetila da se novim zaduženjima Crna Gora udaljava od kriterijuma iz Mastrihta koji jasno definišu visinu državnog duga koji ne smije biti veći od 60 odsto BDP-a. "Problem zaduženja ne bi bio poguban za građane Crne Gore da se zadužujemo radi ulaganja u kapitalne projekte i razvoj. Problem je što se zadužujemo radi potrošnje i vraćanja kredita i kamata. A sve to prati sistemski problem, slaba ekonomija, ogromno sivo tržište, preglomazna administracija, fiskalna nedisciplina privrednih subjekata i rad Vlade u korist privilegovanih pojedinaca i tranzicionih dobitnika a ne rad u interesu građana", kazala je Popović.

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da najava novih zaduživanja više nije novost, a iznos od preko 800 miliona eura zaduženja za prva četiri mjeseca u 2018. godini djeluju poražavajuće i ukazuju na pogubnost Vladine politike u oblasti javnih finansija. "Da vlada ne zna šta radi najbolje govori podatak da je budžetom za 2018. godinu bilo predviđeno zaduživanje od 295 miliona eura i da smo mi sad poslije samo četiri mjeseca došli do iznosa od preko 800 miliona eura", kazao je Konatar "Vijestima". Podsjeća da je URA u ekonomskom programu kao jednu od ključnih mjera predložila donošenje moratorijuma na dalje zaduživanje države.

"Nama je u ovom trenutku neophodan društveni konsenzus kako bismo prekinuli dalje zaduživanje države za finansiranje tekuće potrošnje. Crnoj Gori su neophodne političke promjene, ali i promjene u ekonomskoj politici koje će najprije dovesti do zaustavljanja daljeg nerazumnog zaduživanja zemlje", poručio je Konatar.

U izvještaju Ministarstva navodi se da je od 1. januara do 31. marta ove godine zaključen kreditni aranžmani sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za projekat MIDAS 2, od 30 miliona eura i za projekat Unapređenje poreske administracije od 14 miliona eura. Za nabavku tri helikoptera za Ministarstvo odbrane Export Development Canada (EDC) kredit iznosi 26,55 miliona eura.

"U toku prvog kvartala otplaćen je državni duga po osnovu glavnice, u ukupnom iznosu od 99,75 miliona eura, od čega se 82,57 miliona eura odnosilo na otplatu duga rezidentima, što uključuje i 74,53 miliona eura za refinansiranje državnih zapisa, dok je otplata duga nerezidentima iznosila 17,18 miliona eura", kazali su iz Ministarstva.

Tokom prvog kvartala, Vlada se za infrastrukturne projekte, uključujući i izgradnju prve dionice autoputa Bar-Boljare, zadužila 8,2 miliona eura.

"Za projekat finansiranja izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare, Smokovac-Mateševo, u toku prvog kvartala, iz kredita sa kineskom Exim bankom, angažovan je ukupan iznos od 6,4 miliona dolara, odnosno 5,2 miliona eura, dok je, u istom periodu, za navedeni projekat, iz budžeta obezbijeđen iznos od oko 0,8 miliona eura", piše u izvještaju Ministarstva.

Tagovi: crnogorski državni dug, Vlada Crne Gore, Exim banka, autoput Bar-Boljare
PROČITAJ I OVO
Američki BDP porastao rekordnih 33,1 posto u trećem kvartalu
UZLET
Američki BDP porastao rekordnih 33,1 posto u trećem kvartalu
WASHINGTON - Američki bruto domaći proizvod (BDP) u trećem je kvartalu prema istom razdoblju prošle godine poskočio rekordnih 33,1 posto, pokazale su u četvrtak prve procjene ministarstva trgovine.
ECB vezao monetarnu politiku uz pandemiju, najavio podešavanje mjera
POTEZI
ECB vezao monetarnu politiku uz pandemiju, najavio podešavanje mjera
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) najavila je u četvrtak da će pozorno pratiti novi val zaraze koronavirusom, poručivši da će u prosincu podesiti mjere kako bi snažnije poduprla gospodarstvo eurozone u koronakrizi.
Proračun iduće godine s deficitom od 2,9 posto BDP-a
DEFICIT
Proračun iduće godine s deficitom od 2,9 posto BDP-a
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2020., kojim se predviđaju prihodi od 147,2 i rashodi od 157,7 milijardi kuna te povratak proračunskog deficita na održivu razinu od 2,9 posto BDP-a.
HUP: Kriza nije vrijeme za povećanje minimalne plaće
STAVOVI
HUP: Kriza nije vrijeme za povećanje minimalne plaće
ZAGREB - Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su upozorili kako razdoblje krize uzrokovane pandemijom covid-19 nije pravi trenutak za povećanje minimalne plaće.
Industrijska proizvodnja pala jedanaesti mjesec zaredom
TREND
Industrijska proizvodnja pala jedanaesti mjesec zaredom
ANALIZA - U Hrvatskoj je u rujnu industrijska proizvodnja pala 11. mjesec zaredom na godišnjoj razini, no nešto sporije nego mjesec dana prije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE