Minimalac bi trebao rasti za 400 kuna

Kako postoje goleme razlike među primanjima na Starom kontinentu, a Bruxelles zna da nema ni ovlasti određivati plaće u zemljama članicama, Europska komisija planira propisati kriterije koje će vlade morati zadovoljiti pri postavljanju te plaće, navodi dnevnik.

U utorak su predstavljene prve konture plana, a u europskim se krugovima navodi da bi glavni kriterij trebao biti taj da ona mora iznositi najmanje 60 posto medijalne plaće u pojedinoj zemlji. No taj je prijedlog naišao na otpor, i to, paradoksalno, na sjeveru Europe gdje su socijaldemokratske tradicije najsnažnije pa je implementacija ove mjere upitna.

Jedan od glavnih ciljeva EK pod vodstvom Ursule von der Leyen ovom je mjerom smanjiti iseljavanje radnika s istoka na zapad Unije, a za nju posebno lobira utjecajni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans koji je prošle godine umalo postao šef tog tijela.

Večernji podsjeća da najvišu minimalnu plaću u EU, više od dvije tisuće eura, ima Luksemburg, a najmanju Bugarska, u kojoj najmanje plaćeni radnici mjesečno zarade tek nešto više od 300 eura bruto.

EU želi minimalnu plaću vezati za medijalnu jer mnogi vjeruju da taj iznos bolje oslikava realni život od prosječne plaće. Razlika je između ta dva iznosa u tomu što je prosječna plaća aritmetička sredina svih iznosa, dok je medijalna plaća srednja, ona od koje jednak broj ljudi ima veći i manji iznos. Tako je u Hrvatskoj prosječna bruto plaća u listopadu 2019. iznosila oko 8800, a medijalna, u ovom slučaju ključna, 7382 kuna.

U Hrvatskoj je situacija dosta zanimljiva: Vlada HDZ-a dizala je već nekoliko puta propisanu minimalnu plaću, a od 1. siječnja 2020. ona iznosi malo više od četiri tisuće kuna bruto (3250 neto). To znači da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 55 posto medijalne plaće u Hrvatskoj pa je Hrvatska blizu granice koju želi Bruxelles, ali još je nije dosegnula. Da bi je dosegnula, bruto minimalna plaća morala bi biti 400-tinjak kuna veća, donosi Večernji list.