Glavna primjedba predsjednikova Ureda jest da previše prioriteta u Strategiji znači da prioriteti ne postoje. Dominantno je usmjerena prema državi i javnom sektoru s ciljem povlačenja novca iz fondova EU, ali nema garancija da će realizacija strateškog dokumenta biti učinkovita i pravodobna. Nadalje, Strategija polazište nalazi u dosadašnjim ekonomskim politikama koje nisu imale rezultate, ne prepoznaje Republiku Hrvatsku kao „solidarnu zemlju“, zanemaruje utjecaj pandemije na ljudska prava i slobode.
Izradu strategije prate, ističe se, tri nedoumice.
"Prva je povezana s autorstvom (podsjećamo na slučaj tzv. lex Agrokor) i stoga pozivamo da se objave imena ljudi koji su sudjelovali u izradi i recenziranju ovog dokumenta, na što javnost ima pravo. Druga nedoumica vezana je uz troškovnik izrade Nacionalne razvojne strategije (iznos od 32 milijuna kuna potrebno je obrazložiti javnosti). Izrada NRS-a stvar je od javnog interesa i kao takva zahtijeva transparentnost i po pitanju autorstva i po pitanju troškovnika”, ističe Milanović, a kao treći problem spominje kašnjenje.
Predsjedniku smeta i prevelik naglasak na Inicijativi tri mora.
Kao nedostatak u Strategiji Milanović ističe to što se vidi da je glavni motiv za izradu stvaranje platforme za iskorištavanje financijske omotnice za razdoblje 2021.-2027. a predsjednik sumnja u provedivost postavljenih strateških ciljeva i ciljnih vrijednosti. Nedostaje mu analiza problema niske produktivnosti, nedovoljno je istaknuta važnost privatnog sektora, ne adresira problem nejednakosti i siromaštva, ne spominje se ravnopravnost LGBT osoba, puno je rupa u dijelu koji se tiče zelene i energetske tranzicije, piše dnevnik.
Predsjednik Milanović podsjeća da je izrada ovakvog i pratećih dokumenta tek početak osmišljavanja čitave strukture strateškog planiranja i implementacijskih procesa razvoj, piše u nedjelju Večernji list.
