GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Marić suočen s velikom rupom u proračunu: Može li država izvršavati svoje obveze?

Marić suočen s velikom rupom u proračunu: Može li država izvršavati svoje obveze?
DRŽAVNE FINANCIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.02.2021 / 08:40
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB – Godinu dana nakon prvog potvrđenog slučaja zaraze koronavirusom, pred Hrvatskom je ista neizvjesnost pred kojom je bila i 25. veljače prošle godine – kakvu će joj turističku sezonu »dopustiti« epidemiološka situacija, ali i mjere koje će vjerojatno još mjesecima donositi vlade europskih zemalja iz kojih dolazi najveći broj turista.

O tome će ovisiti kako će se puniti državni proračun, ali i hoće li država moći ispunjavati svoje obveze. Prošla je turistička sezona, barem prema fizičkim pokazateljima, bila bolja nego se prognoziralo u vrijeme potpunog zatvaranja gospodarstva, ali u novu sezonu Hrvatska ulazi jednako nesigurna oko toga kakva je sezona čeka i hoće li biti išta bolja od prošlogodišnje.

Ova je 2021. godina trebala biti godina u kojoj će se oporaviti sve sastavnice BDP-a, s time da bi se većina vratila na razinu iz 2019. godine, osim možda turizma koji bi tu razinu trebao dosegnuti 2022. ili 2023. Očekuje se rast BDP-a veći od pet posto, a proračun se nakon prošlogodišnjeg rekordnog povećanja javnog duga i deficita trebao ove godine vratiti postupnom smanjenju javnog duga i deficita. Za Vladu je to osobito važno jer se planiralo da Hrvatska u 2023. godini uđe u eurozonu i kunu zamijeni eurom, piše Novi list.

Godina nije počela baš obećavajuće, iako se nije dogodilo potpuno zatvaranje gospodarstva kao u ožujku prošle godine. Hrvatska od početka 2021. godine ima zatvorenu cijelu jednu djelatnost – ugostiteljstvo, koja je lani u istom razdoblju nesmetano radila. A to onda znači i nekoliko desetaka tisuća ljudi iz privatnog sektora na državnoj plaći. Uz to, mala je vjerojatnost da će hrvatski turizam imati išta bolje pokazatelje za uskrsne blagdane nego što je to bilo lani, što baš nije ohrabrujuće jer je Uskrs uvijek najbolji pokazatelj kakvu će sezonu Hrvatska imati. Svjesni su svega toga u Vladi, ali napominju da prvi kvartal ionako nije baš najizdašniji kad su proračunski prihodi u pitanju, a da će ovogodišnji očekivano biti lošiji od prošlogodišnjeg jer će se u prvom tromjesečju ove godine sigurno dogoditi pad BDP-a u odnosu na isti kvartal prošle godine, s obzirom na to da se lani gotovo nije ni osjetio utjecaj koronakrize u prva tri mjeseca.

Ministar financija Zdravko Marić kaže da su proračunski prihodi na razini planiranih, da je stanje očekivano. Prihodi od doprinosa, kazao nam je ministar, manji su za oko dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je pad prihoda od trošarina malo veći od očekivanog, ali ministar ne otkriva o kojem se postotku pada radi. Što se tiče poreznih prihoda, za očekivati je u prvom tromjesečju pad veći od pet, možda čak i sedam posto, ali ministar Marić kaže da su porezni prihodi pali, ali da će se tek krajem mjeseca, kada se očekuju uplate PDV-a, moći govoriti o tome što se doista događa s tim najvažnijim prihodima.

Iako se očekuje da će pad u prvom tromjesečju ove godine biti najveći, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević procjenjuje da će taj pad biti od 3,5 do četiri posto, jer će stanje statistički izgledati bolje nego u stvarnosti.

– Treba voditi računa o tome da se zatvaranja pojedinih dijelova gospodarstva neće vidjeti u potpunosti na konačnim rezultatima o rastu, odnosno padu BDP-a, jer je dio i dosad završavao u sivoj ekonomiji. Tako se ne vidi u potpunosti ni pad plaća, iako država ljudima isplaćuje najviše četiri tisuće kuna, ali službena statistika ne pokazuje koliko ljudi doista dobiju novca, jer je jedan dio njih dio plaće dobivao i na ruke. Osim toga, epidemiološke mjere su zatvorile dio gospodarstva, ali su zatvorile i granice i zanimljivo bi bilo vidjeti koliko se više PDV-a i trošarina ubire u pograničnim područjima iz kojih su ljudi odlazili u kupnju u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, a sada ipak novac na osnovne namirnice troše u Hrvatskoj, napominje Lovrinčević.

No, o tome hoće li Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Talijani, pa i ljudi iz susjednih država doći trošiti novac u Hrvatsku, ovisit će hoće li se proračun puniti prema planu. S obzirom na to da su države iz kojih dolazi najveći broj gostiju u Hrvatsku imale lošu skijašku sezonu, ne bi bilo veliko iznenađenje da pozovu svoje građane da ovogodišnje ljetne odmore provedu doma, što su neke od njih činile i lani. Uz to, usporeno cijepljenje u Europskoj uniji ne daje nadu za veliki optimizam, ali u Vladi vjeruju da će se i ove godine kao velika hrvatska prednost pokazati to što gosti mogu dolaziti autima.

No, ako se planovi ne ostvare, Vlada će morati odlučiti hoće li nastaviti zaposlenost održavati isplatama iz proračuna za što je u ovoj godini plan potrošiti 2,4 milijarde kuna, i to iz europske blagajne. U siječnju je već potrošeno oko 35 milijuna kuna i ako se pomoć nastavi tim ritmom, Hrvatska će morati odvojiti veće iznose, a onda to znači i zagrabiti u domaće izvore. No, oni nisu neiscrpni ni u znatno bogatijim zemljama, u Velikoj Britaniji se već govori o mogućnosti povećanja poreza na dobit, ako se želi produžiti paket pomoći gospodarstvu. Druga je opcija zaduživanje, ali to onda znači rušenje svih planova vezanih za javni dug i deficit. Hrvatska je iza sebe ostavila godinu s rekordnim zaduženjem od 63 milijarde kuna, a u ovoj je godini plan zadužiti se za 36 milijardi kuna. Od toga na otplatu obveznica otpada 19 milijardi kuna, a ako će država biti izdašnija u pomoći gospodarstvu nego što je planirala, onda će se i ta ograničenja zaduženja podizati.


Nije nevažno ni uz koje će se uvjete država zaduživati. Prošle je godine izlazak na međunarodno tržište značio kamatu od 1,5 posto, no pitanje je koliko će još dugo vrijeme povoljnih kamata trajati, a Hrvatska na to i nema baš neki utjecaj. Povećanje kamata znači i veće izdatke iz proračuna, u kojem ministar financija već u sljedećim tjednima mora naći dodatne milijarde za sanaciju gubitaka u zdravstvu. Još jedan je to problem koji nije planiran u proračunu u studenome prošle godine.

Tagovi: Zdravko Marić, proračun, prihodi od PDV-a, hrvatski BDP, hrvatski turizam, Željko Lovrinčević
PROČITAJ I OVO
Deset najvećih svjetskih ekonomija prije pandemije i sada
RANGIRANJA
Deset najvećih svjetskih ekonomija prije pandemije i sada
NEW YORK - Pandemija covid-19 poljuljala je ljestvicu najvećih svjetskih ekonomija, gurnuvši mnoge zemlje u najgoru ekonomsku recesiju u novijoj povijesti.
Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.
JASNA PORUKA
Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.
BEOGRAD - Ako bi se zaduživanje Srbije nastavilo, u jednom trenutku bilo bi potrebno vršiti uštede i naglo smanjivati deficit, što bi „u ekstremnoj situaciji moglo da bude ponavljanje 2014. godine“, izjavio je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.
Stopa registrirane nezaposlenosti na kraju ožujka pala na 9,3%
TRŽIŠTE RADA
Stopa registrirane nezaposlenosti na kraju ožujka pala na 9,3%
ANALIZA - U skladu s očekivanjima i padom broja nezaposlenih osoba u ožujku, posljednja objava DZS-a o kretanju registrirane stope nezaposlenosti potvrdila je njen pad na mjesečnoj razini.
Nijemci ne troše, a to je ozbiljan ekonomski problem
ZASTOJ
Nijemci ne troše, a to je ozbiljan ekonomski problem
BERLIN - Praktično su već mjesecima u Njemačkoj trgovine zatvorene i Nijemcima ne preostaje ništa drugo nego da - ne kupuju ništa. No stručnjaci upozoravaju: upravo je potrošnja "izvukla" Njemačku u krizi 2008.
U ožujku 11.302 zaposlenih više nego u veljači
TRŽIŠTE RADA
U ožujku 11.302 zaposlenih više nego u veljači
ZAGREB - Krajem ožujka u Hrvatskoj je bilo milijun i 518 tisuća zaposlenih, što je 0,8 posto ili 11.302 više nego u veljači i 1,5 posto manje nego u ožujku lani, dok je stopa registrirane nezaposlenosti od 9,3 posto na mjesečnoj razini pala za 0,4 postotna bod, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE