Marić otkrio da Hrvatska ide u novo zaduživanje

Hrvatska je zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa doživjela pad BDP-a od gotovo deset posto, točnije 9,4, kažu posljednje procjene. To je najveći pad hrvatskog BDP-a od Domovinskog rata. Marić je za Dnevnik HRT-a objasnio kako se što prije oporaviti od toga.

"Dva su ključna čimbenika. Prvi je domaći, onaj na kojeg možemo utjecati. Prvenstveno mislim na obranu ljudskih života, zdravlja, adekvatno i pravovremeno reagirati. S druge strane moramo omogućiti da budemo među prvim državama koje su krenule u relaksaciju mjera. Naravno, pritom mislim na gospodarske mjere. Najvažniji je odgovor na trenutak kad je korona nastupila. Mislim da smo dobro reagirali."

Dio krize je i slabija naplata poreza. Marić je odgovorio na pitanje koliko se novca mjesečno slije u proračun iz poreza te koliko je potrebno za normalno funkcioniranje države.

"Mjesečno nam za normalno funkcioniranje države treba oko 15 milijardi kuna. U svibnju je pad poreznih prihoda bio negdje oko pedeset posto, pad doprinosa oko 25 posto. Prvih sedam dana lipnja izgleda dobro. Ne uljepšavam situaciju niti mi je to namjera. To su realne brojke. Fiskalizirani računi u lipnju pokazuju da su neke aktivnosti na indeksu 100, tu pogotovo moram istaknuti trgovinu na malo. To znači da su na razini istog razdoblja prošle godine. Međutim, i dalje je situacija u turizmu u značajnom minusu, negdje oko 60 posto nego u isto vrijeme prošle godine."

Marić je ranije najavio da će nam trebati 50 milijardi kuna za oporavak od krize. Voditeljica Dnevnika pitala ga je koliko smo se zadužili od početka korone te ima li tu pomaka.

"Nadam se da ćemo u sljedećih par dana pred hrvatsku javnost izaći s još nekim pozitivnim vijestima. Planiramo izaći na međunarodno tržište kapitala, tu je i domaće tržište kapitala, tu su i financijske institucije. To znači da idemo u novo zaduživanje. No kako smo i najavili ovaj tjedan, danas je krenula isplata mirovina, u petak kreće isplata poreza na dohodak. Nju ćemo isplaćivati dva tjedna. Isto vrijedi i za naknade u sklopu vladinih mjera."

Marić nije htio otkriti koliko će to zaduženje iznositi.

"U ovom trenutku nije u potpunosti jasno koji će to biti iznos. U najmanju ruku ciljamo na iznos koji smo zapisali u proračunu, a to je obveznica koja nam izlazi u srpnju, a iznosi oko milijardu i 270 milijuna dolara. To svakako želimo pokriti, a sve preko toga ćemo vidjeti. Ovisi o interesu samih investitora."

"Sjajna vijest što nam kreditne agencije nisu snizile rejting, za ulazak u eurozonu ćemo čekati nekoliko godina"

Kreditne agencije Hrvatskoj nisu snizile rejting i Marić je to ocijenio sjajnom vijesti.

"To je sjajna vijest. Puno smo kao vlada učinili da se vrati Hrvatsku tamo gdje joj je mjesto, u eurozonu investicijskog rejtinga. Puno pozitivnih informacija smo imali od kreditnih agencija prije korone, naravno da je korona sve to učinila velikim izazovom, ali to je potvrda kredibiliteta i vjerodostojnosti svega onoga što činimo."

Potom je ministar financija odgovorio na pitanje koliko ćemo čekati na podnošenje zahtjeva za ulaskom u eurozonu.

"Europska središnja banka objavila je rezultate analize kvalitete portfelja i tzv. stress test hrvatskog bankarskog sustava. Sumirat ću njihovo izvješće, dobili smo pozitivnu ocjenu. Pet najvećih hrvatskih banaka, uključujući i cjelokupni bankarski sustav otporan je na šokove i dobili smo zadovoljavajuću ocjenu.

Fitch je u svom izvješću rekao da je Hrvatska spremna za ulazak u devizni tečajni mehanizam. Kada će se to dogoditi i koliko ćemo dugo čekati? Još u ovom trenutku ne bih špekulirao. No kada uđemo, možemo očekivati minimalno dvije godine razdoblje u kojem se testira. Mislim da je to dovoljno vremena da se Hrvatska još dodatno pripremi, prilagodi i učini sve što je potrebno da napravi tako jedan važan korak."

Na kraju je kazao ukratko i koju riječ o gospodarskom dijelu programa HDZ-a uoči izbora.

"Da nije bilo korone, nastavili bismo gospodarski rast. Mislim da sada imamo veliku šansu da nastavimo rasti. Plan je i konsolidacija i smanjivanje javnog duga. Ono što je građanima najvažnije, kontinuitet smanjivanja poreza. I dalje je sve ovo u programu."