Marić: Očekuje se nešto bolji rezultat proračuna u 2020.

U izjavi novinarima prije sjednice Vlade, Marić je rekao kako je rashodna strana proračuna za prošlu godinu gotovo u potpunosti izvršena odnosno, prema preliminarnim podacima, ostalo je neizvršeno oko 200 do 300 milijuna kuna.

S druge strane, prihodi su bili nešto malo bili bolji u odnosu na plan iz rebalansa, i to za oko milijardu kuna. "Temeljem toga, možemo očekivati blago bolji rezultat samog državnog proračuna", rekao je Marić.

Rebalanstom proračuna, koji je Sabor usvojio sredinom studenoga prošle godine, u 2020. godini su planirani ukupni proračunski prihodi u iznosu od 131,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi od 155,9 milijardi kuna.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija i danas je ponovio kako prošla godina i same brojke što se tiče fiskusa nisu u prvom planu, već je proračun stavljen u funkciju mjera očuvanja radnih mjesta, zaštite zdravlja te okolnosti zbog potresa krajem prošle godine na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije.

Podsjetio je, naime, da su i zadnjim preraspodjelama proračuna krajem prošle godine osigurana sredstva za zdravstvo, a iz proračunske zalihe 120 milijuna kuna interventne pomoći za potresom pogođena područja.

Marić je u današnjoj izjavi detaljnije pojasnio i porezni tretman donacija za potresom pogođena područja, uz podatak da je na računu Dražvne riznice za donacije u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" do sada prikupljeno 74,7 milijuna kuna.

Ministar je pritom istaknuo kako se oslobođenje PDV-a za donacije odnosi samo na obveznike koji su u sustavu PDV-a, koji nemaju obvezu zaračunavanja i plaćanja PDV-a za donacije za Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i Karlovačku županiju, a imaju pravo odbitka pretporeza.

Tako primjerice neka građevinska tvrtka, koja je obveznik PDV-a, za doniranje crijepa, opeke ili cementa i sl. nema obvezu zaračunavanja PDV-a za donaciju, a može odbiti pretporez za svoje ulazne račune, objašnjava Marić.

Podsjetio je i da obveznici u sustavu poreza na dobit i dohodak imaju mogućnost da im se do dva posto prošlogodišnjih prihoda odnosno primitaka prizna kao porezno priznati rashod za donacije, a sada nema tog ograničenja za donacije za potresom nastradale županije.

Dakle, sve što se donira će im u smislu poreza na dobit ili poreza na dohodak (samostalne djelatnosti) biti kao takvo priznato, rekao je Marić, dodajući i kako je pojašnjeno da primateljima donacija to nije dohodak.

Ministar financija objašnjava i kako donacije iz zemalja EU-a ne podliježu oporezivanju PDV-om, a za donacije iz trećih zemlje, kao što su i neke nama susjedne zemlje, preporuča da to ide preko naših registriranih agencija odnosno udruga, a u tom slučaju to također ne podliježe plaćanju PDV-a.

Kratak materijal o poreznom tretmanu donacija za potresom pogođena područja Sisačko-moslovačke, Zagrebačke i Karlovačke županije na svojim je internet stranicama objavila i Porezna uprava.

Odlukama stožera zatvorenim poduzetnicima naknada fiksnih troškova i za siječanj

Ministar Marić je istaknuo i kako će poduzetnicima koji su odlukom Stožera civilne zaštite privremeno zatvoreni - kafići, restorani, rekreativni sport, dio casina i sl., a nakon što je ta zabrana produljena do kraja siječnja, imati pravo i na mjeru naknade dijela ili cijelog iznosa fiksnih troškova i za siječanj.

"Odlukama Vlade i stožera razdoblje privremene zabrane rada je produljeno i na siječanj, pa će se prilagoditi i uputa koja se odnosi i na pokrivanje fiksnih troškova i za mjesec siječanj, odnosno do kada će te mjere privremene zatvorenosti biti na snazi", najavio je Marić.

Podsjetio je da je kriterij za naknadu fiksnih troškova pad prihoda veći od 60 posto, pri čemu se za pad prihoda između 60 i 90 posto pokriva alikvotni dio fiksnih troškova, a za pad prihoda veći od 90 posto iznos fiksnih troškova se nadoknađuje u cijelosti.

Porezna uprava zaprima i prve zahtjeve za naknadu tih troškova za prosinac, a Marić podsjeća kako će točnije podatke imati oko 20. siječnja kada će biti poznati podaci o PDV obrascima za prosinac prošle godine te biti moguća usporedba sa zadnjim mjesecom 2019. godine.

Proces je tek počeo i trenutno su poreznici zaprimili 47 zahtjeva, a idućih dana očekujemo veliki priljev tih zahtjeva, kaže ministar financija.

Podsjetio je da poduzetnici pritom ne moraju slati račune. "Imamo povjerenja u njih, oni svojom izjavom navode da su podmirili te i te račune", rekao je Marić, napominjući i kako Porezna uprava zadržava pravo naknadne kontrole, kao i da će učiniti sve da zahtjeve obradi u što je moguće kraćem roku.