Lovrinčević: Vlada je trebala suspendirati uplate u drugi mirovinski stup

Osim što gospodarstvenici uvijek traže više, bilo više olakšica, bilo više mjera, a Vlada uvijek misli da je dala dovoljno, bilo jednog bilo drugog, ovaj put tako dijametralno suprotni pogledi na borbu protiv krize posljedica su, kaže za Novi list ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, toga što Vlada i poslodavci ne gledaju jednako daleko u budućnost.

- Vladine su mjere očito napravljene pod pretpostavkom da će kriza, ova najjača trajati tri do četiri mjeseca, dok poslodavci svoje odluke donose na osnovu procjena što će biti za šest ili 12 mjeseci.

I kad donose odluku oni ove vladine mjere, a ne neke koje će možda biti donesene u budućnosti primjenjuju na razdoblje od najmanje šest mjeseci i zaključuju da to nije dosta. I da je možda bolje da obustave poslovanje, jer će nastavak značiti samo još veći trošak i još veću agoniju.

Ako i kad počnu poslovati čeka ih plaćanje obveza koje su odgođene i to za vrijeme kad nisu poslovali, kaže Lovrinčević.

Dodaje da sve procjene kažu da će kriza sigurno trajati i dulje, sve da se epidemija i smiri u Europi ona će se nastaviti premještati po drugim kontinentima, pa gospodarska kriza neće prestati za tri ili četiri mjeseca sve da ona zdravstvena i prestane.

Iako će mjera isplate naknade svakom radniku u visini minimalca, a mnoge su države išle i na viši iznos, trenutno pomoći brojnim radnicima, Lovrinčević smatra da je bez puno kompliciranja i administracije, trebalo tvrtke osloboditi plaćanja svih obveza, a da oni koji rade i koji još stvaraju prihode zauzvrat radnicima isplaćuju barem minimalac, ali i veće iznose ako su to u mogućnosti.

Posebice je bilo važno da Vlada donese četiri i ili pet udarnih mjera, koje će biti svima jasne i razumljive koje se odnose na sve čije je poslovanje pogodila epidemija koronavirusa ili ograničenja koja se moraju poduzimati radi nje, umjesto donošenja 63 mjere koje uključuju brojne institucije, za neke primjerice i Poreznu upravu i Hrvatske šume, i Zavod za zapošljavanje, pa se sve dodatno komplicira i administrativno otežava.

- Vlada je za početak trebala donijeti jednu jednostavnu odluku, suspendirati uplate u drugi mirovinski stup. Novac koji se sada tamo uplaćuje mirovinski fondovi ionako nemaju gdje ulagati s obzirom na stanje na tržištu kapitala.

S druge strane tih 500 do 600 milijuna kuna mjesečno koje bi se oslobodile, poslodavcima bi povećalo likvidnost. Tih nekoliko mjeseci u kojima neće biti uplata u drugi stup neće puno utjecati na mirovine u budućnosti, posebice ako se ne zadrže radna mjesta.

Uz to Vlada i monetarne vlasti su sada morale reći da će pod svaku cijenu gospodarstvo održati likvidnim. A, to onda znači da oni kojima je zabranjen rad, ili je pao prihod zbog krize, ne plaćaju ove obveze koje su odgođene.

Središnja banka je morala pri tome bankama za moratorije na kredite osigurati dovoljno likvidnosti jer ni one neće imati prihode. Vlada je sav teret odražavanja likvidnosti trebala prenijeti na proračun, a likvidnost za proračun je morala osigurati zaduživanjem kod europskih institucija. Valjda je to konačno jedna prednost europske priče koju bi trebali imati. Sad ili nikad, zaključuje Lovrinčević.

Profesor monetarne politike Ivan Lovrinović rekao je da u vladinom paketu sa 63 mjere nema pravog rješenja jer se njima tvrtkama nudi samo odgoda plaćanja obveza.

- Tri su stvari tu bitne. Prvo je ono što se događa poduzetnicima. Nemaju prometa i to je kao da vam je netko sjekirom uzeo od 50 do 100 posto prihoda. Onima što su nastavili raditi promet pada i imaju sve više problema s isplatom plaća pa su počeli i otpuštati.

I tu je bio naš prijedlog da svi oni koji dobiju otkaz dobiju minimalac. Važno je da se radnici sačuvaju za poduzeće i da se vrate nakon završetka krize, rekao je Lovrinović.

Dodao je da je druga važna stvar da tvrtke imaju brzi pristup likvidnosti, te da bi tu važnu ulogu trebao imati HNB.

- Središnja je banka prije dva tjedna odobrila četiri milijarde kuna bankama uz 0,25 posto kamate. Stoga one u ovoj situaciji ne bi smjele odobravati kredite tvrtkama s više od 0,3 do 0,4 posto.

Ali sumnjam da će to banke raditi jer one u razdobljima krize imaju averziju prema rizičnosti i smanjuju kreditnu aktivnost. Zato predlažem osnivanje svojevrsnog korona-fonda koji bi novac dobivao od središnje banke uz minimalne kamatne stope od nula do 0,1 posto. Bio bi to brzi izvor likvidnosti jer kod poslovnih banaka postoji komplicirana procedura. Zato bi fond bio puno bolje rješenje.

Središnja banka je jedina financijska institucija koja ne može biti nelikvidna. U ovoj krizi ključnu ulogu mora odigrati HNB. Tako se radi u svim zemljama koje se bore s ovim problemom.

Država u svom proračunu nema ni kune da bi nekoga spašavala. Kada sam rekao da bi država trebala isplaćivati plaće, ta sredstva bi ona trebala posuditi od središnje banke. Ona bi kupila obveznice koje bi emitirala država. Jedan bi dio išao za isplatu minimalaca, drugi bi preko fonda bili jeftini krediti za poduzetnike. To je jedini put rješavanja ove krize.

To ovih dana rade i Njemačka, Danska i puno drugih zemalja. Nitko kao središnja banka ne može tako brzo riješiti ovaj problem, rekao je Lovrinović.

Dodao je da se Hrvatska nalazi u izvanrednoj gospodarskoj situaciji koja nije opisana ni u jednom udžbeniku, te se stoga ne može ni udžbenički rješavati.

- Zato mjere koje se poduzimaju moraju biti nekonvencionalne. Vlada kaže da će oni svaki dan pratiti što se događa pa će onda reagirati. To se tako ne radi. Mora se biti ispred događaja barem dva ili tri koraka.

A ne čekati da se vidi što će se događati. Nisam baš optimist ni što se tiče HNB-a jer je ovdje potrebna potpuna promjena njenog djelovanja..

Zbog svih ovih mjera doći će do porasta javnog duga, ali nas to u ovoj situaciji ne treba zabrinjavati. Sada treba učiniti sve da se spasi situacija, a javni ćemo dug rješavati poslije. Sada se treba spašavati gospodarstvo rekao je Lovrinović.

Profesor Branko Grčić smatra da je sve izglednije da će kriza potrajati, te da bi stoga Vlada morala brzo razmišljati o proširenju ovih predloženih mjera.

- Imamo problem i na strani ponude i na strani potražnje. Vlada je tu jedina koja ozbiljnom državnom intervencijom kroz provedbu ovih, ali i novih mjera, može održati potražnju na dovoljnoj razini da se ublaže negativni učinci.

To uključuje naknade za održavanje zaposlenosti, održavanje u srednjem roku investicijskih projekata posebno onih financiranih iz EU fondova jer neki ljudi, posebno u građevinskom sektoru, rade i nastavit će raditi. Treba vidjeti što sve ovo znači u financijskom smislu, rekao je Grčić. Dodao je da Vlada treba analizirati kako će ovakva situacija utjecati na proračun, te da bi o tome trebala imati jasniju sliku.

- U što kraćem vremenu treba razraditi tri ključna scenarija, od najoptimističnijeg da bi kriza trebala jenjati do kraja drugog kvartala, drugi da bi kriza mogla obuhvatiti i treći kvartal nama najvažniji zbog turističke sezone, i naravno treći da se kriza prolongira do kraja godine. Iz toga slijedi stupnjevanje tih mjera i priprema odgovarajuće fiskalne politike i kriznog upravljanja proračunom. To je definitivno nekakav okvir kojeg bi Vlada trebala stvoriti, rekao je Grčić.

Govoreći o ulozi HNB-a Grčić je rekao da je njena osnovna uloga održavanje stabilnosti financijskog sustava.

- Dobra je okolnost visoka kapitaliziranost banaka. HNB ima dovoljne devizne rezerve da bi mogao držati stabilnost tečaja. HNB treba kontrolirati inflaciju, odnosno ne dopustiti rast cijena zbog smanjene ponude koja će se dogoditi, odnosno već se događa.

HNB bi u suradnji s bankarskim sektorom, to želim posebno naglasiti, trebao postići da se osim moratorija na plaćanja za postojeće kredite otvori i mogućnost novog kreditiranja.

Sudeći po Vladinim izjavama to još uvijek nije izvjesno. Oko toga još uvijek nema jasne pozicije poslovnih banaka, osim najave da će biti vrlo suzdržani oko otvaranja novih kreditnih linija. U državnim institucijama tipa HAMAG-a i HBOR-a postoji kapital tako da bi one garancijama i podjelom rizika mogle ponuditi jedan dio kredita koje su u Vladi najavili. Ali bojim se da će to biti premalo, rekao je Grčić.

Dodao je da subjekte koji i dalje rade - građevinarci, prehrambena industrija, treba kvalitetno financijski podržati, te da Vlada, HNB i poslovne banke moraju što prije doći do dogovora.