Lovrinčević: Hrvatski turizam ove godine ovisi o tome kako će se druge zemlje ponašati

Da nije bilo tog relativnog uspjeha u turizmu, bila bi vjerojatno zemlja s najvećim padom BDP-a u 2020. u EU. To se može iščitati iz jučer objavljenih zimskih ekonomskih prognoza Europske komisije, u kojima je pad hrvatskog BDP-a u 2020. malo korigiran nabolje u odnosu na prije, jesenske prognoze EK-a. Dok nam je ranije Komisije predviđala pad od -9,6 posto, jučer je tu projekciju za 2020. korigirala na -8,9 posto pada hrvatskog BDP-a. Ondje gdje je ranije za 2021. prognozirala rast od 5,7 posto, sada po novome prognozira rast od 5,3 posto u ovoj godini, što bi bila treća najveća stopa rasta u EU nakon Španjolske (5,6 %) i Francuske (5,5 %). U 2022. Hrvatskoj se prognozira rast od 4,6 posto.

Veći pad BDP-a u 2020. imale su samo Španjolska (-11 posto), Grčka (-10 posto) i Malta (-9 posto), a nakon hrvatskog pada od -8,9 posto slijede Italija (-8,8 posto) i Francuska (-8,3). U prosjeku cijeli EU je na -6,3 posto pada BDP-a u 2020., a cijela eurozona na -6,8 posto. Jedino Irskoj BDP nije padao, već rastao (3 posto) u prošloj godini. Njemački BDP pao je pet posto, austrijski 7,4 posto...

– Države EU koje su najviše pale manje-više su turističke zemlje. I one bi trebale imati najbrži oporavak. To ove projekcije govore, gledano strukturno. Hrvatska je u 2020. dobro izvukla turizam, a bilo bi još bolje da je imala čime odgovoriti i u industriji nakon otvaranja, u drugom i trećem kvartalu. I bilo bi bolje da je imala više radne snage koja bi brže pokrenula investicije u građevini. Poljoprivreda je izgledala relativno dobro i ublažila je dio pada – komentira za Večernji list Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

– Ove 2021. treba nam ponovno dosta sreće oko turizma jer tu stvari ne ovise toliko o Hrvatskoj, nego o tome hoće li države iz kojih nam turisti najviše dolaze uvoditi ograničenja. Hrvatska će imati liberalan pristup, nema druge, ali ovisi kako će se te emitivne zemlje ponašati – dodaje Lovrinčević.

Ekonomske prognoze Komisije polaze od pretpostavke da će do ljeta biti procijepljeno više od 50 posto stanovništva (Komisija i dalje računa da će 27 država članica doseći ciljanu 70-postotnu procijepljenost negdje tijekom ljeta) te da će od jeseni epidemija biti pod kontrolom. No, još postoji rizik da se te pretpostavke možda i neće ostvariti. Ali ove Komisijine prognoze, s druge strane, nisu uračunale pozitivan učinak koji bi, pogotovo na države poput Hrvatske, trebao imati novi europski fond za oporavak od koronakrize. Tako da postoji šansa da se očekivani rast BDP-a tijekom ove godine čak i poveća. Sve ovisi, ovo su samo prognoze.

Premijer Andrej Plenković komentirao ih je kao “očekivane, ali istodobno i ohrabrujuće”. Hrvatska udruga poslodavaca u priopćenju navodi da su njihove prognoze manje optimistične od Komisijinih jer su i dalje na snazi mjere koje mnogim poduzetnicima ograničavaju ili potpuno onemogućuju rad.

“I nakon što se mjere ograničavanja i zabrane rada gospodarskim subjektima ukinu, bit će potrebno još neko vrijeme da ti subjekti počnu koliko-toliko normalno poslovati. Osim toga, čak i kad pandemijska kriza prođe, teško je očekivati da će se potrošnja vratiti na razinu iz 2019., ali moguće je očekivati njezin umjeren rast ako se ostali uvjeti na tržištu rada normaliziraju”, poručuju iz HUP-a.

Komisija u svojim ekonomskim prognozama uspoređuje i podatke o padu broja noćenja turista u svim državama članicama i iz tih podataka proizlazi da je Hrvatska zabilježila najmanji pad noćenja stranih gostiju u odnosu na sve druge članice EU na Sredozemlju. Taj je pad u Hrvatskoj bio 58 posto, a u Italiji 70, Grčkoj 77, Španjolskoj 79, Portugalu i Malti po 74 posto... Kad se gledaju ukupna noćenja, očito je da su u velikim zemljama, poput Italije, domaći gosti korigirali nabolje taj postotak pada: Italija ima pad ukupnog broja noćenja (i domaćih i stranih) 54 posto, Hrvatska 55 posto, svi ostali na mediteranskim dijelu Europske unije iznad 60 posto, a Grčka čak 73 posto.