GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Litva i Rumunjska napreduju, Hrvatska stoji u mjestu

Litva i Rumunjska napreduju, Hrvatska stoji u mjestu
KONVERGENCIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.06.2019 / 11:51
Autor: Velimir Šonje, Arhivanalitika
KOMENTAR - U ovo doba svake godine Eurostat objavi dva ključna komparativna podatka o razvoju zemalja članica, temeljem kojih se ocjenjuje takozvana «konvergencija» – brzina približavanja europskom prosjeku razvijenosti. 
Jedan je stvarna individualna potrošnja. To je teško mjerljiv podatak koji može sadržavati značajne pogreške u usporedbi s drugim pokazateljem – realnim dohotkom po stanovniku, ili realnim BDP-om po stanovniku. To je BDP po stanovniku korigiran za razlike u razinama cijena po zemljama, iskazan u postotku prosjeka za cijelu Europsku uniju.

Tablica u nastavku pokazuje kako se mijenjala razvojna distanca svake nove zemlje članice iz srednje i istočne Europe u odnosu na prosjek EU prema tom pokazatelju. Dobra vijest glasi da su sve zemlje osim Slovenije konvergirale od 2007. do 2018. Čak se i notorno neuspješna Hrvatska uspjela približiti prosjeku EU za 2 postotna boda napredujući s 61% 2017. na 63% od prosjeka EU 2018. Da smo za početnu godinu uzeli 2008. konvergencije ne bi bilo, jer je Hrvatska i tada bila na 63% te bi promjena bila – nula.

To je dakle loša vijest: Hrvatska je u prikazanih 11 godina pala na pretposljednje mjesto na rang listi (bolja je samo od Bugarske koja je na 50% prosjeka EU, ali Bugarska brzo napreduje – prije 11 godina bila je na 40%). Slovenija teško može pružiti utjehu, jer se radi o razmjerno bogatoj zemlji koja stagnira na distanci od 87% iako i susjede može mučiti što ih je pretekla Češka koja je konvergirala s 82% na 90% prosjeka EU.

Realni BDP po stanovniku u % prosjeka za EU-28

Izvor: Eurostat

U vrhu se prema brzini promjene nalaze četiri zemlje koje su niskim poreznim opterećenjima, privatizacijom, privlačenjem izravnim stranih ulaganja, fiskalnom disciplinom (barem donedavno), institucionalnim napretkom, poboljšanjem položaja na ljestvicama lakoće poslovanja i konkurentnosti, reformama javne administracije, ukratko, zemlje koje su svim onim užasima neoliberalizma ili ekonomskog liberalizma, umjesto patnje naroda i bogaćenja bogatih i siromašenja siromašnih, izazvale veliku konvergenciju svojih gospodarskih sustava prema standardima gospodarstva EU (iako se u međuvremenu desila najveća ekonomska kriza nakon Drugog svjetskog rata). I sve te zemlje bile su iza Hrvatske 2007., a sada su daleko ispred: Litva je «konvergirala» s 60% na 81% EU prosjeka, Rumunjska s 43% na 64%, Poljska s 53% na 71% te Latvija s 57% na 79%.

Estonija, Slovačka i Mađarska su posebna kategorija: one su još 2007. bile razvijenije od Hrvatske odnosno razvijene približno kao Hrvatska (Mađarska), a danas su daleko ispred. Štoviše, Estonija je na pragu konačnog priključenja najrazvijenijem dvojcu – Sloveniji i Češkoj – jer je riječ o tek trećoj zemlji Nove Europe koja prelazi prag razvijenosti od 80% prosjeka EU.

Ako se ponderira razina razvoja i brzina konvergencije, Hrvatska je uvjerljivo najneuspješnija zemlja na listi: Bugarska jest slabije razvijena ali brzo konvergira, a Slovenija nije konvergirala, ali je mnogo razvijenija.

Objašnjenje hrvatskog neuspjeha ne bi trebala biti velika tajna, jer Hrvatska uglavnom nije radila ono što su radile druge zemlje. Ono što ovdje jest fascinantno je da snažnu potporu imaju politike i ljudi koji su doveli do ovog rezultata, a alternative koje povremeno uspiju zaslužiti nešto veću potporu glasača uglavnom zagovaraju suprotno od onoga što može pokrenuti veliku konvergenciju.

Jedino velika konvergencija (dostizanje 80% razvojnog prosjeka EU-a) može trajno zaustaviti emigraciju, osim onog krajnjeg rješenja – da emigracija stane tek nakon što emigrira sve što se miče, uključujući i kućne ljubimce. Sve drugo, od subvencija za stambene kredite do plaćanja za rađanje djece, priče su za malu djecu. Stavi prst u uho i pjevaj domoljubne, jer neće se imati što ljubiti ako ne dođemo do 80% europskog prosjeka za 10 ili 15 godina.

http://arhivanalitika.hr/blog/litva-i-rumunjska-pobjednice-su-razvojnog-natjecanja-u-protekloj-dekadi-a-hrvatska-je-sukladno-predvidanju-u-banani/

Tagovi: konvergencija s EU, Europska unija
PROČITAJ I OVO
Njemačka planira rekordno zaduženje u 2020.
ZADUŽIVANJE
Njemačka planira rekordno zaduženje u 2020.

BERLIN - Njemačka će se ove godine zadužiti za rekordnih 217,8 milijardi eura kako bi financirala mjere ublažavanja posljedica koronakrize, prema novom dodatku proračuna, usvojenom u četvrtak u parlamentu.

Grad Sveta Nedelja prvi u Hrvatskoj uvodi transparentnu javnu nabavu gradskih poduzeća
POHVALNO
Grad Sveta Nedelja prvi u Hrvatskoj uvodi transparentnu javnu nabavu gradskih poduzeća
STRMEC - U četvrtak, 2. srpnja 2020. godine u Društvenom domu Strmec predstavljen je novi iskorak Grada Svete Nedelje prema potpunoj transparentnosti poslovanja gradskih poduzeća.
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom stope nezaposlenosti
TRŽIŠTE RADA
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom stope nezaposlenosti

ZAGREB - Hrvatska je u svibnju bila među pet zemalja Europske unije s najvećim rastom stope nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata, odražavajući ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.

UNCTAD: Hrvatska među tri najpogođenije zemlje zbog pada turizma
POSLJEDICE
UNCTAD: Hrvatska među tri najpogođenije zemlje zbog pada turizma
NEW YORK - Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa.
Hrvati u Austriju odsad mogu i bez radnih dozvola, no posla nema
OTVARANJE TRŽIŠTA
Hrvati u Austriju odsad mogu i bez radnih dozvola, no posla nema
ZAGREB - Od 1. srpnja hrvatski građani mogu se zapošljavati u Austriji bez radne dozvole. Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE