Promotrimo li promjenu u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukupna aktiva bila je viša za 2,4 mlrd. kuna odnosno 1,6%. Promjene u aktivi HNB-a prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive čiji se udio u ukupnoj aktivi krajem lipnja popeo na 86,9% (85,8% u svibnju).
Inozemna aktiva HNB-a na kraju lipnja iznosila je 132,8 mlrd. kuna te je u odnosu na svibanj bila viša za 10,6 mlrd. kuna (8,6%) dok je u odnosu na kraj 2019. bila niža za 9,8 mlrd. kuna (-6,9%). S obzirom da inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva promjenama su pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro tijekom lipnja ojačala za 0,3% u odnosu na svibanj dok je u odnosu na kraj 2019. oslabila za 1,6%).
U strukturi inozemne aktive najveći udio odnosi se na plasmane u vrijednosne papire (66,3%) koji su krajem lipnja u odnosu na kraj 2019. bili niži za 11,8%. Od ostalih komponenti inozemne aktive pad zabilježen je kod oročenih depozita u stranim bankama (-34,9% ytd) koji u strukturi sudjeluju s 13,8% dok je kod efektive i depozita po viđenju u stranim bankama u odnosu na kraj 2019. zabilježen snažan rast od 194,6% sa udjelom od 16,3%.
S obzirom na rast bruto međunarodnih pričuva koji je evidentan od drugog tjedna lipnja, kraj mjeseca zabilježio je iznos od 17,311 mlrd. eura (porast od 10,0% u odnosu na svibanj te -6,7% u odnosu na kraj 2019.) čime je nakon četiri mjeseca pada u lipnju zabilježena pozitivna stopa kretanja međunarodnih pričuva RH. Pad pričuva tijekom ožujka, travnja i svibnja izravna je posljedica pandemije COVID-19 i popratnog gotovo potpunog zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije domaće valute na što je HNB odgovorila intervencijama na deviznom tržištu radi očuvanja stabilnosti tečaja kune prema euru.
Prema navodima HNB-a smanjenje pričuva tijekom svibnja bilo je rezultat prodaja deviza bankama izvan aukcije i manje razine ugovorenih repo poslova. Posljednji podaci središnje banke za 31. srpanj ukazuju na rast međunarodnih pričuva na 18,108 mlrd. eura.
Nedavni ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II zasigurno će dodatno, pozitivno utjecati na stabilnost tečaja EUR/HRK. Pri tome dosljednost središnje banke u politici zadržavanja stabilnog tečaja ostaje neupitna. Stoga u slučaju pritisaka na slabljenje domaće valute možemo očekivati daljnje aktivnosti na deviznom tržištu kroz prodaju deviza.
S obzirom da se pričuve promatraju u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga, iste će biti dostatne za uspješno provođenje financiranja eventualnih neravnoteža u bilanci plaćanja te provođenje stabilne monetarne politike (održavanje stabilnosti tečaja). Također, prema HNB-ovim projekcijama otplate bruto inozemnog duga u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja ove godine.
