GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Konkurentnost Hrvatske: Između Armenije i Albanije

Konkurentnost Hrvatske: Između Armenije i Albanije
STAGNACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.09.2017 / 08:27
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate "Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.". U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta.

Hrvatska na 74. mjestu, kao i prošle godine, i ocjenom od 4,19 stagnira na globalnoj razini. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo razvoju institucija gdje je ove godine uočen pad za 13 mjesta, visokog obrazovanja i treninga gdje smo pali za 11 mjesta, i efikasnosti tržišta rada gdje smo pali za 7 mjesta.

„Najnovije Izvješće o konkurentnosti potvrđuje nužnost nastavka i ubrzavanja ključnih reformi kako bi stvorili okruženje poticajno za investicije a time otvaranje novih radnih mjesta i rast životnog standarda. Uočljivo stagniranje konkurentnosti i nedostatak nade u bolju budućnost ima za posljedicu odlazak mladih stručnjaka iz naše zemlje. Analizom izvješća o konkurentnosti još jednom se pokazuje, da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, koncensusom definirati nacionalnu Viziju i koncensusom definirati temeljne afirmativne vrednote hrvatskog društva. Zabrinjava također, uočeni trend pada inovativnosti što naročito pogađa područje budućeg rasta u područjima digitalnih i smart industrija. Promjene koje su nužne pogađaju sve segmente društva s posebnim naglaskom na nužne reforme javnog sektora i poticanje poduzetništva", istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Sporo provođenje reformi u ključnim područjima obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija uzrokovalo je ograničeni rast hrvatskog gospodarstva i stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.

Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnost i smanjenja neporeznih davanja država može pomoći u poboljšavanju poslovne klime. Politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja. Zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava, osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju novih proizvoda i usluga koji će, putem dublje specijalizacije i rasta produktivnosti, omogućiti uspješni ulazak poduzeća na nova tržišta. Potrebno je poticati i izvozno orijentirana izravna strana ulaganja kako bi se omogućila proizvodnja roba veće dodane vrijednosti i pozitivno utjecalo na razinu konkurentnosti.

Kako bi se zaustavio trend pada inovativnost nužno je provoditi takvu inovacijsku politiku koja bi poticala suradnju poslovnog sektora s znanstveno istraživačkom zajednicom i povećala ulaganja u istraživanja, tehnološki razvoj i industrijske procese s ciljem stvaranja novih proizvoda i usluga.

Također, za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva potrebno je oblikovati jasnu dugoročnu strategiju koja bi povisila postojeću razinu znanja u društvu te pridonijelo stvaranju dinamičnog gospodarstva s održivim rastom, u kakvom bi hrvatski građani željeli živjeti. Kako bi se osiguralo da se strategija provodi neovisno o eventualnim promjenama potrebno je postići konsenzus svih dionika u društvu.

Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje. Razina produktivnosti određuje razinu prosperiteta koju gospodarstvo može postići. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost. Faktori konkurentnosti grupirani su u tri podindeksa: osnovni faktori, faktori efikasnosti i faktori inovacija i sofisticiranosti.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora makroekonomskog okruženja (60.) gdje je uočen rast za 24 mjesta, zdravstva i osnovnog obrazovanja (44.) gdje je rast za 22 mjesta, tehnološke spremnosti (43.) rast za 4 mjesta i veličine tržišta (77) gdje je rast za 1. mjesto.

Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede SAD, Singapur, Nizozemska, Njemačka, Hong Kong, Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo, Japan i Finska. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Bugarska, Srbija, Mađarska, Crna Gora i Albanija dok Poljska, Rumunjska, Grčka bilježe pad. Hrvatska i Češka ostale su na istoj poziciji.

Tagovi: konkurentnost, konkurentnost Hrvatske, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Ivica Mudrinić
PROČITAJ I OVO
EK: Rast poslovnog raspoloženja i zapošljavanja u Srbiji
INDIKATORI
EK: Rast poslovnog raspoloženja i zapošljavanja u Srbiji
BEOGRAD - Optimizam među privrednicima u Srbiji i njihova očekivanja u pogledu budućeg zapošljavanja ojačali su u septembru 2020. u odnosu na prethodni mesec, pokazuje istraživanje Evropske komisije koje je objavljeno danas.
Očekivanja za hrvatsku ekonomiju blago pogoršana u rujnu
SIGNALI
Očekivanja za hrvatsku ekonomiju blago pogoršana u rujnu
ZAGREB - Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo blago su pogoršana u rujnu, prigušena valom pesimizma u uslužnom sektoru, ali poslovni čelnici i dalje očekuju da će zapošljavati nove radnike, pokazuje u utorak objavljeno izvješće Europske komisije.
Njemačka zbog pandemije bilježi rekordan javni dug
JAVNI DUG
Njemačka zbog pandemije bilježi rekordan javni dug
BERLIN - Javni dug Njemačke ove godine je zbog korona krize dosegno rekordnih 2,1 bilijuna eura, objavio je u utorak državni ured za statistiku.
Svjetska banka: Zbog pandemije rast u Aziji na najnižoj razini od 1967.
PROGNOZE
Svjetska banka: Zbog pandemije rast u Aziji na najnižoj razini od 1967.
WASHINGTON - Pandemija koronavirusa izazvat će u Istočnoj Aziji i Pacifiku, kao i u Kini, najsporiji gospodarski rast u preko 50 godina, upozorila je u ponedjeljak Svjetska banka.
Usvojen rebalans budžeta Grada Beograda
BUDŽET
Usvojen rebalans budžeta Grada Beograda
BEOGRAD - Odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su rebalans budžeta, po kojem gradski budžet iznosi 110 milijardi dinara.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE