GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kohezijska politika najvažnije je pitanje za Hrvatsku

Kohezijska politika najvažnije je pitanje za Hrvatsku
EU-HRVATSKA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.02.2020 / 12:55
Autor: Jakša Puljiz
ANALIZA - Jedna od medijski prisutnijih tema u posljednje vrijeme ona je vezana uz pitanje dogovora zemalja članica EU-a oko novog Višegodišnjeg financijskog okvira, jednostavnije rečeno oko proračuna Europske unije za buduće sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027.

S tim u vezi usko povezano pitanje jest ono o važnosti Kohezijske i Zajedničke poljoprivredne politike u novom proračunu Unije.

Valja podsjetiti da je Europska komisija još u svibnju 2018. godine objavila prijedlog novog proračuna Unije, što znači da je prošlo već više od godinu i pol dana, a da sporazum zemalja članica oko proračuna nije postignut. Sada je red na Hrvatskoj da se tijekom njezinog predsjedavanja pokušaju pomiriti suprotstavljeni stavovi zemalja članica oko proračuna Unije. Pri tome ne treba zaboraviti da pristanak na prijedlog proračuna mora dati i Europski parlament, što cijeli proces usvajanja proračuna čini dodatno izazovnim.

A oko čega se zapravo razgovora i zašto se tako teško postiže sporazum? Riječ je, prije svega, o različitim gledanjima zemalja članica na veličinu i, posljedično, sadržaj budućeg proračuna Europske unije. Na jednoj strani nalaze se zemlje netouplatiteljice, odnosno zemlje članice koje više uplaćuju u proračun Unije u odnosu na sredstva koja iz njega dobivaju.

To su najrazvijenije zemlje članice poput Njemačke, Nizozemske, Švedske, Austrije, Danske, itd. Na drugoj su strani slabije razvijene zemlje članice koje primaju više sredstava iz EU proračuna nego što u njega uplate, a uglavnom se odnose na nove zemlje članice te Španjolsku, Portugal i Grčku. Zemlje netouplatiteljice imaju interes da proračun Unije bude što manji, što bi im onda smanjilo pritisak na vlastite nacionalne proračune. One se zalažu za smanjenje proračuna Unije u razdoblju od 2021. do 2027., pravdajući to prije svega utjecajem izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a. S druge strane, zemlje netoprimateljice imaju interes da proračun Unije ostane takav te da im i dalje omogućuje značajne financijske koristi. Kako bi lakše obranili svoje pozicije u pregovorima, zemlje netoprimateljice organizirale su se u neformalni klub nazvan "Prijatelji Kohezije".

Naime, u središtu pregovora upravo su pitanja izdvajanja proračunskih sredstava za Kohezijsku politiku koja skupa sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom predstavlja najvažniji dio proračuna Unije. U razdoblju od 2014. do 2020., od 960 milijardi eura koliko je iznosio proračun Unije, na Kohezijsku politiku odnosilo se 324 milijarde eura (34 % ukupnog proračuna), a na Zajedničku poljoprivrednu politiku 373 milijarde eura (39 %).

Upravo je Kohezijska politika "zaslužna" da slabije razvijene zemlje ostvaruju svoju povoljnu proračunsku poziciju u odnosu na bogatije zemlje članice. Podsjetimo da je ključni cilj Kohezijske politike smanjenje razlika u razvijenosti između europskih regija. Slijedom toga uspostavljeni su različiti i prilično složeni instrumenti koje se uvriježeno naziva EU fondovi, a koji u konačnici osiguravaju da vrlo značajan dio sredstava proračuna Unije bude usmjeren na rast i razvoj najslabije razvijenih regija Unije.

Suprotstavljene pozicije zemalja članica u pogledu veličine proračuna Unije nisu nikakva novost, budući da se kod donošenja prethodnih sedmogodišnjih proračuna Unije ponavljao isti scenarij jako dugog pregovaranja i postizanja dogovora u posljednji trenutak pred početak novog razdoblja. Ono što je dodatni izazov kod sadašnjih pregovora jest negativan utjecaj Brexita na proračun Unije. Procjene govore da će odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva kao značajnog netouplatitelja proračun Unije biti manji za 12 do 14 milijardi eura na godišnjoj razini.

Osim toga, sve zemlje članice slažu se da je potrebno povećavati ulaganja u niz područja koja su ocijenjena od vitalnog europskog interesa, a to su migracije i upravljanje granicama, sigurnost, istraživanje i razvoj, podršku provedbi strukturnim reformama te obrazovanje. U takvim okolnostima smanjenih prihoda zbog Brexita i povećanih ulaganja za nova važna područja djelovanja Unije, EK, a u još većoj mjeri razvijenije zemlje članice, predlažu značajne rezove za Kohezijsku i Zajedničku poljoprivrednu politiku kako bi se osigurala potrebna proračunska ravnoteža.

Međutim, zemlje prijatelji Kohezije i Europski parlament smatraju da se financiranje novih prioriteta ne bi smjelo provoditi na račun tradicionalnih europskih politika koja su dokazale svoje vrijednost, misleći pri tome upravo na Kohezijsku politiku i Zajedničku poljoprivrednu politiku. Europski parlament posebno snažno zagovara pristup prema kojem rješenje treba tražiti na prihodovnoj strani proračuna, kroz uvođenje novih proračunskih prihoda. Pri tome se naglašava važnost iznalaska rješenja koja će smanjiti ovisnost europskog proračuna o uplatama zemalja članica koje su vezane uz veličinu njihovog bruto nacionalnog proizvoda. Takav pristup odražava želju za prevladavanjem nedostataka samog procesa pregovora oko veličine VFO-a, a koji se uglavnom doživljava kao igra nulte sume u kojoj dobitak jedne strane (zemlje netoprimateljice) mora biti na račun druge strane (netouplatiteljice).

Sama Europska komisija ponudila je više prijedloga za uvođenje novih proračunskih prihoda primjene poput prihoda temeljenih na posebnim naknadama za nereciklirani plastični otpad, zatim uvođenje tzv. poreza na emisije CO2 koji se naplaćuje na uvezene proizvode za čiju proizvodnju je ispuštena značajna emisija CO2 u atmosferu. Međutim, za sada se čini da predložene promjene na prihodovnoj strani nisu dobile značajnu podršku zemalja članica, posebno ne onih razvijenijih. S obzirom na to da izrazito suprotstavljene poglede zemalja članica, kao i Europskog parlamenta, na izgled budućeg proračuna nije isključeno da se dogovor postigne tek u drugoj polovini 2020., odnosno za vrijeme njemačkog predsjedanja.

Kako će u konačnici izgledati dogovor oko proračuna ostaje da se vidi. Ipak, s velikom vjerojatnošću ishod će biti smanjenje sredstava za Kohezijsku politiku (kao i za Zajedničku poljoprivrednu politiku), pri čemu ostaje samo pitanje u kojoj će mjeri zemlje prijateljice Kohezije uspjeti ublažiti iznos smanjenja. Zlatno doba Kohezijske politike, bar kada je riječ o njenoj proračunskoj važnosti, čini se da je pri kraju. Međutim, to nikako ne znači da zemlje prijatelji Kohezije trebaju odustati od zagovaranja ove politike i promoviranja njezinih rezultata, a koji su doista značajni.

Kad je riječ o Hrvatskoj, ako smanjenje iznosa sredstava Kohezijske politike za RH u novom proračunskom razdoblju u konačnici bude oko 5,5 % u odnosu na razdoblje od 2014. do 2020., kao što to stoji u prijedlogu EK iz svibnja 2018., takav se ishod, s obzirom na ukupne okolnosti donošenja novog proračuna Unije, može smatrati zadovoljavajućim. Naravno, osim pitanja same veličine dostupnih sredstava za Hrvatsku je još važnije pitanje uspješnog iskorištenja sredstava koja su joj stavljena na raspolaganje, a u tom dijelu tek trebamo potvrditi da smo u stanju iskoristiti prilike koje nam se pružaju kroz članstvo u EU-u.

https://www.glas-slavonije.hr/424402/11/Za-Hrvatsku-je-kohezijska-politika-kljucno-pitanje

Tagovi: kohezijska politika, Europska unija, fondovi EU, Zajednička poljoprivredna politika
PROČITAJ I OVO
Industrijska proizvodnja u veljači oštro pala, treći mjesec zaredom
PAD
Industrijska proizvodnja u veljači oštro pala, treći mjesec zaredom
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači pala treći mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to za više od 5 posto, znatno oštrije nego prethodnih mjeseci.
Potrošnja u Hrvatskoj u veljači porasla jedanaesti mjesec zaredom
RAST
Potrošnja u Hrvatskoj u veljači porasla jedanaesti mjesec zaredom
ZAGREB - U Hrvatskoj je u veljači potrošnja u maloprodaji porasla 11. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, što ukazuje na stabilan rast gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine.
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom?
PLAĆE
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom?
ANALIZA - Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.620 eura u prosincu 2023.
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine
SIGNALI
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine
WASHINGTON - Raspoloženje američkih potrošača o gospodarskom stanju u zemlji porastao je u ožujku na najvišu razinu u posljednje tri godine, prema podacima Sveučilišta u Michiganu, čiji je indeks porastao sa 76,9 u travnju na 79,4 boda.
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom
TRGOVINA NA MALO
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom
LJUBLJANA - U veljači je realni prihod od prodaje u trgovini na malo ponovno smanjen i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U trgovini motornim vozilima bila je niža u mjesečnoj, a viša u godišnjoj usporedbi, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE