Koalicija bez dogovora oko oporezivanja ekstraprofita, evo u čemu je prijepor

Ipak, njezin zastupnik Darko Klasić upozorava da pri tome treba paziti da se stvore pretpostavke da taj porez zahvati one koji su doista profitirali u sadašnjoj krizi te da ne kazni one koji su investirali i zahvaljujući tome povećali dobit, ali i domaći BDP i broj radnih mjesta.

– U mandatu sadašnje Vlade iz godine u godinu smanjivala su se porezna opterećenja i mi u HSLS-u nikada nismo za to da se porezi povećavaju. Ali ako je plan uvesti porez na ekstradobit, nastojat ćemo u razgovorima unutar koalicije zagovarati rješenje koje će doista obuhvatiti one koji su ostvarili ekstrazaradu, da ne bi na kraju pao teret na one koji su investirali i tako povećali dobit, ali i ulagali u razvoj domaćeg gospodarstva, kaže Klasić za Novi list.

Dodaje da su s druge strane ICT tvrtke i tvrtke iz turističkog sektora zahvaljujući svome znanju ili investicijama podigle svoju dobit i da će na kraju platiti i dodatni porez, za razliku od trgovaca i telekoma.

– Građani nisu imali koristi od sniženja PDV-a, trgovci su ostvarivali dobre zarade zahvaljujući rastu cijena, a može se dogoditi da izbjegnu porezne škare kad je u pitanju porez na dobit. Ne znam kakvo rješenje se priprema da se to izbjegne, ali morat će se voditi računa o tome jer onda uvođenje tog doprinosa solidarnosti baš i neće imati smisla, kazao nam je Klasić. On kaže da bi bilo dobro razmisliti i o tome da se granica za one koji će biti obveznici tog poreza podigne s 20 na 30 posto veću dobit nego što je bila u proteklom četverogodišnjem razdoblju.

Kao i Hrvatska udruga poslodavaca, tako se i Udruga Glas poduzetnika protivi uvođenju poreza na ekstradobit koji bi se širio dalje od energetskog sektora. Ako se Vlada odluči za opciju po kojoj će se po stopi od 33 posto oporezivati sve tvrtke u Hrvatskoj s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna i koje su u 2022. godini imale dobiti 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine, iz Glasa poduzetnika se pitaju kako će administracija odrediti koje su tvrtke profitirale na rastu cijena energenata, a koje recimo od ulaganja u razvoj, kao i optimizacije i povećanja efikasnosti.

– Za vrijeme tržišnih nesigurnosti uzrokovanih velikom inflacijom gdje se tvrtke bore za opstanak poslovanja, uvođenje poreza na ekstraprofit definitivno će zaustaviti potencijalne investicije i rast plaća, poručuju iz Glasa poduzetnika.

Dodaju da mnoge tvrtke već sada razmatraju kako prilagoditi svoju djelatnost ne bi li uspjele zaobići predloženi porez na ekstraprofit i pronaći »rupu u zakonu«, pa je realno, tvrde iz te udruge, pretpostaviti da će mnoge tvrtke koje posluju na temelju ispravnih poslovnih odluka i pravednosti platiti ono što ne bi trebale, već će ih to samo kočiti u njihovom razvoju.

– Ako želite potjerati poduzetnike i investitore iz Hrvatske, uvedite nebulozne dodatne poreze. Protiv smo, ovo je jednostavno loše, poručio je predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas.

– Izvješća o poslovanju pokazuju da najveći trgovački lanci i telekomi koji imaju vlasnike vani prikazuju skoro nikakvu dobit u Hrvatskoj, pa onda ne plaćaju ni značajne iznose poreza na dobit, što znači da neće platiti ni dodatni porez na ekstradobit iako su je imali u ovoj godini, kaže zastupnik HSLS-a Darko Klasić.