GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Klub glavnih ekonomista HUB-a očekuje pad BDP-a od 9,2 posto

Klub glavnih ekonomista HUB-a očekuje pad BDP-a od 9,2 posto
TEŽAK PAD
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.10.2020 / 11:59
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Klub glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka ove godine očekuje pad BDP-a od 9,2 posto.

Iako razlike u očekivanjima od jednog postotnog boda (na primjer, između 8% i 9%) nemaju praktično značenje, vrijedi zabilježiti da prosjek (medijan) očekivanja četiri glavna ekonomista Hrvatske udruge banaka o padu za 9,2% 2020. i oporavku od 5,2% 2021. malo zaostaje za vladinim očekivanjima. 

Ovu razliku uzrokuju oštar pad investicija i nešto veći očekivan pad ukupnog izvoza u odnosu na vladine prognoze. Pri tome najveći optimist među ekonomistima očekuje pad za 8,5%, a najveći pesimist – 9,6%. Kod ostalih bitnih makroekonomskih veličina nema promjena koje bi bile vrijedne pažnje. Svi očekuju nastavak razdoblja povijesno najnižih kamatnih stopa i stabilan tečaj euro/kuna, koji se neće značajno udaljavati od središnjeg pariteta dogovorenog u okviru Europskoj tečajnog mehanizma (7,5345).

Očekivani oporavak 2021. ima dvije zanimljive karakteristike. Prvo, ekonomisti prognoziraju malo jaču kunu spram eura u toku iduće godine i drugo, očekuju daljnji pad prinosa na državne obveznice. To znači da medeni mjesec za ulagače u obveznice vjerojatno još nije završen. Međutim, pesimistični su u pogledu učinaka oporavka na tržište rada. S jedne strane očekuju da će realna prosječna plaća rasti i u kriznoj 2020., no stopa nezaposlenosti neće se početi smanjivati već u 2021. godini. Slično tome, očekuje se deficit proračuna od 3% BDP-a. Ekonomisti su suglasni oko ove brojke – nema odstupanja. Treba li ovaj deficit brinuti s gledišta mogućeg uvođenja eura s obzirom da je 3% prag kriterija iz Maastrichta?

U blic-anketi pitali su ekonomiste kako će ulazak u ERM II koji se, podsjetimo, dogodio u srpnju ove godine, utjecati na hrvatsko gospodarstvo. Postavljeno je i pitanje kada bi Hrvatska mogla uvesti euro.

Nabrojani su sljedeći očekivani učinci ulaska u ERM II:

• rast kreditnog rejtinga i smanjenje rizika/neizvjesnosti uz tečajnu i financijsku stabilnosti;
• poticajno je za sve vrsta ulaganja;
• smanjivanje troškova zaduživanja i drugih troškova;
• smanjivanje prihoda banaka od FX trgovanja;
• poticaj za reforme i fiskalnu konsolidaciju sve dok je uvođenje eura važan politički cilj.
Što se tiče očekivanog trenutka uvođenja eura, jedan ekonomist je dao glas za 2023., dva za 2024.,
a jedan je glas neodlučan jer je podijeljen omjerom vjerojatnosti: 50% 2023. i 50% 2024.

Tagovi: Hrvatska udruga banaka, hrvatski BDP, hrvatski izvoz, hrvatski turizam, Europski tečajni mehanizam, uvođenje eura
PROČITAJ I OVO
Fitch potvrdio slovenski kreditni rejting
REJTING
Fitch potvrdio slovenski kreditni rejting
LJUBLJANA - Agencija za kreditni rejting Fitch Ratings potvrdila je slovenski kreditni rejting na razini A sa stabilnim izgledima, objavilo je danas Ministarstvo financija.
Usvojen aranžman MMF-a i Srbije
ARANŽMAN
Usvojen aranžman MMF-a i Srbije
BEOGRAD - Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) potvrdio je danas u Vašingtonu novi savetodavni aranžman sa Srbijom, koji će trajati sledećih 30 meseci a ministar finansija Siniša Mali je ocenio da se tako šalje ozbiljna poruka finansijskoj javnosti i da Srbija kao država dobija na kredibilitetu.
Srbija: 45 miliona dinara za podršku startupovima i smart city centrima
PODRŠKA
Srbija: 45 miliona dinara za podršku startupovima i smart city centrima

BEOGRAD - Vlada Srbije će iz budžeta izdvojiti sredstva za program podrške radu regionalnih inovacionih startap i smart siti centara u 2021. godini. Ukupan iznos državne podrške je 45.000.000 dinara.

Austrija traži saveznike za borbu protiv ublaženih proračunskih propisa u EU
PRORAČUN
Austrija traži saveznike za borbu protiv ublaženih proračunskih propisa u EU
BEČ - Austrija želi oformiti koaliciju zemalja EU-a koja bi trebala spriječiti produljenje suspenzije europskih proračunskih propisa na kraju 2021. i 2022. godine i preusmjeriti fokus na smanjenje javnog duga.
U svibnju 1,3 posto više zaposlenih na godišnjoj razini
ZAPOSLENOST
U svibnju 1,3 posto više zaposlenih na godišnjoj razini
ZAGREB - Krajem svibnja u Hrvatskoj je bilo 1,54 milijuna zaposlenih, što je 0,9 posto više nego u travnju i 1,3 posto više nego u svibnju lani, dok je stopa registrirane nezaposlenosti na mjesečnoj razini pala za 0,7 postotnih bodova, na 8,2 posto, podaci su DZS-a.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE