GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kakva je veza Amazona i stope inflacije?

Kakva je veza Amazona i stope inflacije?
CIJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.07.2018 / 19:36
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
FRANKFURT - Kao što se i očekivalo, ECB ni ovog četvrtka nije podigla temeljnu kamatnu stopu jer je i stopa inflacije daleko ispod željenih 2%. No možda se o čitavoj ekonomiji treba drugačije razmišljati - zbog interneta.

Razmišljati su počeli zapravo u Japanu, jer tamošnja središnja banka više ne zna objasniti što se točno dešava: već godinama upravo masovno tiska i emitira novac jer želi podići stopu inflacije na 2%. Ali cijene ostaju začuđujuće stabilne. Ovog lipnja je Japan bilježio stopu inflacije od 0,8%, a i to prije svega zbog drastičnog porasta cijene nafte. Ako se nafta izuzme iz računice, onda je stopa inflacije 0,2% - opasno blizu deflacije koja je toliki strah i trepet središnjih bankara. Jer to bi onda značilo da se uopće ne isplati investirati i da se ima više ako se samo sjedi na svom novcu.

Ali ne samo u Japanu, nego i u drugim regijama svijeta središnje banke žele potaknuti inflaciju – naravno ne 1.000.000% koliko je postignuto u Venecueli, otprilike koliko je bilo i u najgorim danima krize u Njemačkoj prije Drugog svjetskog rata. No Mario Draghi uporno pokušava povećati stopu inflacije kako bi dospjela na 2%. No makar i ESB doista masovno „pumpa" novac na tržište otkupom državnih obveznica, i tu se ne dešava gotovo ništa po tom pitanju. Naravno, opet ako se u izračunu izuzme nafta.

Što se tu zaboga događa? Upravo uoči posljednjeg zasjedanja Središnje banke Japana je i tamošnjim bankarima dospjela u ruke jedna studija u kojoj je nađen krivac: Amazon. Doduše, ne samo taj trgovački gigant, nego internetska trgovina uopće. Studija otvara pitanje: treba li možda drugačije početi razmišljati o čitavoj ekonomskoj strukturi ponude i potražnje, gdje je onda i inflacija dio tih pravilnosti.

Makar inflacija teoretski nije isto što i indeks poskupljenja (Teuerungsrate) jer je to tek pojavni oblik gubitka vrijednosti novca, ova dva pojma se i na gospodarskim stranicama tiska zajednički koristi sve do razine sinonima. I tu je onda nalaz studije koja je iznenadila ne samo Japance: poskupljenja nema ili je ono mnogo manje jer sve više potrošača kupuje preko Amazona ili uopće preko interneta. A tamo si jedva itko može priuštiti da poveća cijenu i odmah padne na ljestvici najatraktivnijih ponuda. Ta studija računa kako baš ta internetska trgovina „proguta" barem 0,1 do 0,2 posto indeksa poskupljenja – dakle, ako tako hoćete; inflacije.

Zapadni ekonomisti ne mogu vjerovati da to ima baš toliki utjecaj na čitavo gospodarstvo:

„To si teško mogu zamisliti, da samo to baš toliko spušta cijene", kaže glavni ekonomist novčarske kuće Julius Bär, David Kohl. „Možda tu ima jednokratnog utjecaja, ali ne i trajnog." Sumnja je tu posve opravdana: ne kupuje se baš toliko preko interneta, a mnogo toga se ni ne može kupovati da bi to onda utjecalo i na stopu inflacije. Ili?

Indeks poskupljenja se računa razmjerno jednostavno – ali zapravo veoma komplicirano: osnova za njegov izračun je „potrošačka košarica" i tu si tek donekle možete zamisliti košaricu u samoposluzi koju ste napunili sa svojom „spizom". Tako njemački ured za statistiku u tu „košaricu" trpa oko 600 redovitih troškova prosječnih građana, pa su tu i dječje pelene i račun za struju. Naravno, ti elementi u košarici u izračunu imaju i različitu težinu: mnogima cijena dječjih pelena uopće nije važna, ali mladim roditeljima će upravo one možda „probiti" kućnu blagajnu tako da neće biti ni govora o novom automobilu ili televizoru.

Neki elementi iz košarice se doista mogu kupiti preko interneta, ali mnogi – ne mogu. A najveća stavka koju niti Amazon ne nudi jest – nafta. U svim njenim oblicima, što znači i troškovi prijevoza, voznih karata, transporta, čak i poštarine. Oscilacija cijene nafte na svjetskom tržištu zato redovito ostavlja rupu u stopi inflacije, a predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi uporno tvrdi kako se treba gledati samo „čistu" inflaciju (Kerninflation, engleski Core inflation). A iz nje su „izbačeni" elementi čija cijena brzo oscilira, od hrane (jagode za Božić su sigurno skuplje nego sad) pa do – nafte. A po njoj, inflacija u zoni eura je minimalna, daleko ispod željene razine od 2% - i to usprkos što je ESB doslovce preplavio tržište svježim novcem: dosad je kupljeno državnih obveznica zemalja zone eura u vrijednosti od preko dva bilijuna eura (31. prosinca 2017.: 1931 milijarda eura). A inflacije – nema.

Makar možda tek dio te „potrošačke košarice" ovisi o cijenama na internetu, studija o Amazonu i takvom društvu kao kočnici inflacije ipak otvara pitanje, da li se još uvijek samo tako mogu brkati pojmovi inflacija i stopa poskupljenja? Tu možda neke mudre glave moraju pisati posve novu teoriju ekonomije i izmišljati nove pojmove, jer se digitalnim svijetom mijenja i društvena uloga novca.

Dosad – i kao što Mario Draghi još uvijek misli - veće cijene su značile više novaca u blagajnama trgovina. One su od tog novca kupovale novu robu, plaćale i prodavačice i čistačicu, prostor u kojem su se nalazili negdje u gradu, struju, plin, porez. Ako je posao išao dobro, razmišljalo se otvoriti novu trgovinu u drugom gradu.

Internetskom trgovinom sustavno odumire čitav taj lanac potrošnje i zarade, jer jedan Amazon sve to ne treba. Novac kupca odlazi gotovo direktno proizvođaču ili uvozniku, tako da on naizgled doista postaje više vrijedan: za manje novca se dobije više robe. Manje novca i jest na raspolaganju: čistačica će raditi još samo dio smjene jer nema kupca u „običnim" trgovinama, neće se zaposliti nova prodavačica. Je li to onda deflacija?

Ipak, upravo politika minimalnih kamata Europske središnje banke zapravo na duže staze itekako obezvređuje imutak građana: štedjeti se uopće ne isplati jer su kamate nikakve, ali očajni su već i u mirovinskim fondovima i osiguravajućim društvima. Jedva se može ponuditi neki model gdje bi novac ne tek zadržao, nego i povećao vrijednost. Ukratko, vlada neki čudan oblik „inflacije iznutra".

Carsten Brzeski, glavni ekonomist banke ING Diba, smatra kako će internetska trgovina i tek usporedbom cijena na internetu, cijene neminovno i dalje padati. „A to je naravno nešto zbog čega će u Središnjoj banci morati lomiti glavu", misli Brzeski. Štoviše, iz toga se možda nadzire i još veći problem: ima li središnja banka današnjice uopće još instrumente da bi korigirala stopu inflacije?

Svaki brucoš ekonomije uči: središnja banka tiska novac, određuje temeljnu kamatnu stopu kojom taj novac pušta na tržište novca i onda još i određuje pričuvu komercijalnih banaka kako bi one mogle jamčiti sigurnost – a one su osobito „stegnute" nakon nedavne financijske krize. Poluge za veću inflaciju su već na maksimumu: nikakva kamata, masovno novi novac. A jedino nafta „spašava" barem nekakvu stopu inflacije.

No tu nedostaju i drugi elementi tržišta kapitala: dok su konvencionalne banke stisnute, već odavno na tržištu novca djeluju i novčarske institucije koje uopće nisu u nadležnosti neke središnje banke. Takvi „investicijski menađmenti" se već nazivaju „vladarima svijeta": samo jedan BlackRock upravlja imutkom od 5 bilijuna i 370 milijardi eura (stanje posljednji dan prošle godine), a onda su tu i banke Kine prepune novca i željne dobrih i pouzdanih akvizicija.

Digitalni svijet i globalno gospodarstvo definitivno će morati promijeniti naše poimanje klasičnih oblika gospodarenja i, kao što se vidi iz iskustva i u Japanu i u ESB, možda čak i čitave ekonomije. Svaka znanost počinje djetinjastom znatiželjom i zapravo nije lako dati odgovor kad bi nas mali Perica pitao: ako je ESB kupio i platio 2 bilijuna eura za državne obveznice, kamo je otišao taj novac?

U državne dugove, bit će odgovor. Ali zašto se države stalno moraju i sve više zaduživati? Tu odgovor više nije lako dati.

Tagovi: Amazon, inflacija, stopa inflacije, Europska središnja banka, Bank of Japan, Mario Draghi, cijene
PROČITAJ I OVO
Američki dug u 2050. projiciran na 195 posto BDP-a
ZADUŽENOST
Američki dug u 2050. projiciran na 195 posto BDP-a
WASHINGTON - Pandemija koronavirusa pogoršat će dugoročne fiskalne izglede Sjedinjenih Država u idućim desetljećima te bi javni dug 2050. mogao biti gotovo dvostruko veći od bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavio je neovisni institut CBO.
Ispunjene pretpostavke za aktiviranje instrumenta SURE
INSTRUMENTI
Ispunjene pretpostavke za aktiviranje instrumenta SURE
BRUXELLES - Sve zemlje članice EU-a dovršile su postupak odobravanja novog instrumenta SURE za pružanje financijske potpore u iznosu do 100 milijardi eura za zaštitnu radnih mjesta i radnika pogođenih pandemijom koronavirusa, objavila je u utorak Europska komisije.
Singapur, Helsinki i Zurich najpametniji gradovi
ANALIZA
Singapur, Helsinki i Zurich najpametniji gradovi

LONDON - Singapur, Helsinki i Zurich 'najpametniji' su gradovi na svijetu, sudeći po švicarskoj analizi objavljenoj usred debate o budućnosti urbanog dizajna u postpandemijsko doba.

Plenković: Za snažno gospodarstvo važan predvidljiv i pouzdan pravni i fiskalni okvir
PREMIJER
Plenković: Za snažno gospodarstvo važan predvidljiv i pouzdan pravni i fiskalni okvir
KOPRIVNICA - Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da za ostvarivanje snažne Hrvatske u gospodarskom smislu ključnu ulogu ima razvoj pouzdanog i stabilnog pravnog okvira te predvidljivog fiskalnog okvira.
Srbija pregovara s Kinom da otkupi crnogorski dug za auto-put
PREGOVORI
Srbija pregovara s Kinom da otkupi crnogorski dug za auto-put
PODGORICA - Srbija je blizu dogovora sa Kinom da otkupi crnogorski dug za auto put, saznaje crnogorska Borba.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE