Javni dug Hrvatske krajem srpnja dosegnuo rekordne 344 milijarde kuna |
Objavljeno: 05.11.2021 / 13:34 |
Autor: RBA analize |
ZAGREB - Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug Hrvatske iznosio je krajem srpnja rekordne 344,3 milijarde kuna, što je za 18,9 milijardi ili 5,8 posto više nego krajem srpnja prošle godine, a analitičari Raiffeisenbank Austria procjenjuju da će dug u apsolutnom izrazu ostati na višim razinama i idućih godina. |
U odnosu na ovogodišnji lipanj, kada je ukupni dug opće države prema konačnim podacima HNB-a iznosio 340,8 milijardi kuna ili 86,1 posto BDP-a, taj dug je krajem srpnja veći za 3,5 milijarde kuna ili 1,2 posto. "Povećanje duga opće države u srpnju u odnosu na mjesec ranije rezultat je prvenstveno rasta unutarnjeg duga središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće HNB-a. Naime, početkom srpnja ove godine, ususret dospijeću 6 milijardi kuna obveznica, na domaćem tržištu kapitala izdano je novih 9 milijardi kuna državnih obveznica s dospijećem 2028. godine. Od početka ove godine do kraja srpnja, pak, opći dug države uvećan je za 14,1 milijardu kuna ili 4,3 posto. Unutarnji dug opće države krajem srpnja iznosio je 228,6 milijardi kuna te je bio 7 milijardi veći u odnosu na kraj lipnja, odnosno za 8,1 milijardu kuna viši nego krajem srpnja lani. Istodobno, inozemna komponenta duga krajem srpnja iznosila je 115,7 milijardi kuna, što je za 3,4 milijardi kuna manje u odnosu na kraj lipnja, ali i 10,8 milijardi više nego godinu dana ranije. "Na razini cijele 2021. očekujemo povratak relativnog pokazatelja omjera duga opće države i BDP-a na silaznu putanju, podržan prije svega rastom gospodarstva. S druge strane, rastući rashodi zadržavat će javni dug u apsolutnom izrazu na višim razinama u godinama pred nama", navode iz RBA. Njihove projekcije odražavaju očekivanja o umjerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju, uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja eura, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu. "Očekujemo povratak fiskalnog salda unutar Maastrichških kriterija u 2022. uz postupno smanjivanje omjera javnog duga u BDP-u. Pri tome olakotnu okolnost zasigurno pruža potpuna fleksibilnost odnosno produljenje Klauzule o odstupanju od proračunskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, koja će ostati aktivirana i tijekom 2022. što državama članicama omogućava mogućnost pružanja snažnijih fiskalnih poticaja svojim gospodarstvima kako bi se ublažili negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak od krize izazvane aktualnom pandemijom", navode iz RBA. |
|
Tagovi: hrvatski javni dug, javni dug |
PROČITAJ I OVO | ||
Njemački izvoz u Iran porastao unatoč sankcijama |
BERLIN - Zapadne zemlje, uključujući Njemačku, prošle su godine pooštrile sankcije Iranu. Unatoč ovim mjerama, njemački izvoz u Iran znatno je porastao početkom 2024. |
Bundesbank: Njemačka izbjegla recesiju u prvom kvartalu |
FRANKFURT - Njemačko gospodarstvo je u prvim mjesecima godine poslovalo nešto bolje od očekivanja, procjenjuje Bundesbank u svom novom mjesečnom izvješću. |
Biden pozvao na povećanje carina na kineski čelik i aluminij |
WASHINGTON - Američki predsjednik Joe Biden pozvao je na utrostručenje carina na kineski čelik i aluminij uoči današnjeg obraćanja radnicima čelika u Pittsburghu. |
Rusija će ove godine rasti brže od svih ekonomija u razvoju |
MOSKVA - Očekuje se da će rusko gospodarstvo ove godine rasti brže od svih naprednih gospodarstava, prema Međunarodnom monetarnom fondu. |
MMF zadržao prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu |
PODGORICA - Međunarodni monetarni fond (MMF) u najnovijim je prognozama zadržao procjenu ovogodišnjeg rasta crnogorskog gospodarstva od 3,7 posto. |