GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Izvoznici se dobro drže, pad znatno manji nego u ostatku EU

Izvoznici se dobro drže, pad znatno manji nego u ostatku EU
IZVOZ
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.09.2020 / 09:25
Autor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
ZAGREB - U moru minusa o kojima slušamo posljednjih mjeseci, pad izvoza od 5,9 posto u prvoj polovici ove godine u kojoj smo, kao i druge zemlje, preživjeli potpuno zatvaranje ekonomije, čini se dobrim rezultatom.

Izvoz se tako u pola godine u odnosu na isto lanjsko polugodište smanjio za 3,2 milijarde kuna na 51,6 milijardi kuna. U istom je razdoblju uvoz pao 10,6 milijardi kuna ili 11 posto na 83,5 milijardi kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prerađivačka industrija na koju otpada glavnina izvoza, u prvom polugodištu je pala na godišnjoj razini 8,7 posto na 45 milijardi kuna, a najveći pad od gotovo 39 posto na dvije milijarde kuna bilježi izvoz u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica izvoz je bio za četvrtinu manji i iznosio je 2,3 milijarde kuna te u proizvodnji odjeće smanjivši se za 23 posto na 1,9 milijardi kuna, piše Slobodna Dalmacija.

Nisu sve industrije bilježile pad, neke su i rasle, poput prehrambene industrije, industrije proizvodnje papira, računala, električne opreme dok je najveći rast zabilježen u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava u kojoj se statistički vodi brodogradnja s rastom izvoza od 13 posto na 1,5 milijardi kuna u prvom polugodištu.

Izvan prerađivačke industrije najznačajniji rast od čak 614 posto imalo je rudarstvo i vađenje čiji je izvoz skočio s lanjskih 257 milijuna kuna na 1,8 milijardi kuna.

Smanjen izvoz rafiniranih naftnih derivata i povećan rast u rudarstvu i vađenju ekonomist Damir Novotny objašnjava time što je Ina značajno više izvozila sirove nafte, dok je proizvodnju rafinirane nafte u Hrvatskoj smanjila.

– Imamo niz manjih i srednjih poduzeća koja su postala konkurentna na međunarodnom tržištu, dosta su žilava i vrlo se uspješno prilagođavaju, i opet će se prilagoditi bude li potrebno.

Tvrtke koje su se pozicionirale na međunarodnom tržištu su se modernizirale, počevši od najpoznatijih "AD Plastika" pa do "Calzedonije" čiji su pogoni, uključivši one u Hrvatskoj, među proizvođačima takvih proizvoda najproduktivniji u svijetu. Problem je što nemamo dovoljno takvih poduzeća, njihov udio u kreiranju BDP-a je relativno malen, dok poduzeća koja su u državnom ili paradržavnom vlasništvu stagniraju, poput "Đure Đakovića" ili "Končara". Ne sjećam se kad je "Končar" izgradio neki novi pogon za razliku od "Plive" ili "Belupa" koji je prošle godine pustio u pogon novu super modernu tvornicu lijekova.

U državnom sektoru imamo 1400 poduzeća koja se ne moderniziraju, jednako kao i ona poduzeća koja su bila oslonjena na politiku i političke veze. Izvoznička poduzeća nisi povezana s politikom nego tržištem, moraju na tržištu ostvariti uspjeh, a ne kod političara – kaže Novotny.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ukazuju da je u prvoj polovini godine Hrvatska bila jedna od članica EU-a u kojima je zabilježen manji pad vrijednosti izvoza te se po zabilježenom padu nalazila tek na 22. mjestu, daleko od stopa pada više od 20 posto zabilježenih u Francuskoj i Luksemburgu.

Za Hrvatsku su, navode iz komore, najznačajnija zbivanja na području Europske unije na čije tržište plasira približno 70 posto robnog izvoza, a na razini Unije je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do realnog pada BDP-a od 8,3 posto, te do realnog pada vrijednosti robnog uvoza od čak 9,7 posto.

Najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen je prema Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, Austriji i BiH te prema SAD-u.

Pad izvoza prema Italiji iznosio je na godišnjoj razini čak 33 posto, odnosno 242 milijuna eura. Među zemljama prema kojima je izvoz povećan isticale su se Mađarska, zbog izvoza sirove nafte i Luksemburg, prema kojem je ostvaren izvoz brodova, objašnjavaju iz Hrvatske gospodarske komore.

Ekonomist Petar Vušković ističe da izvoz ima veći utjecaj na domaću ekonomiju nego turizam. Objašnjava da smo u prošloj godini izvezli robe u iznosu od 15 milijardi eura, što je za 50 posto više od 10 milijardi eura koje smo uprihodili od turizma.

Veli da se i u stručnoj javnosti dolazi do krivog zaključka da je turizam naša najvažnija komponenta ekonomije, a to nije istina jer je izvoz roba dinamičniji po stopama rasta i utjecaju na BDP od izvoza usluga.

– Izvoz usluga, posebice turizam, važan je zato što smo uz Maltu najturističkija zemlja Europe u odnosu na broj stanovnika, ali turizam nije toliko presudan koliko mislimo. Za ekonomiju koja ne želi isključivo ovisiti o turizmu je važno da se ekonomski resursi sele u proizvodnju, jer ona najviše generira izvoz robe.

Za pozdraviti je otvaranje Porsche razvojnog centra koji će omogućiti zapošljavanje nekoliko stotina ljudi koji će raditi na tehnološkom razvoju unutar automobilske industrije. To će sigurno biti poticaj i za druge inozemne investicije. Ako mogu Češka i Slovačka, onda možemo i mi.

Možemo zaključiti da će turizam pasti sigurno do 65 posto, dok je pad izvoza robe prema DZS-u zabilježio najmanji pad od svih sastavnica BDP-a i to za nekih 11 posto – ističe Vušković, koji podsjeća da smo u 2017. godini oborili rekord izvezene robe kada smo prvi put prešli 100 milijardi kuna izvezene robe, a godišnja razina rasta je bila dvoznamenkasta.

– Sada treba pronaći način da se smanjivanjem poreza izvoznicima vratimo na to povoljno stanje. Mijenjanje stope poreza na dobit s 12 posto na 10 posto će pridonijeti većoj konkurentnosti izvoznika – smatra Petar Vušković.

Damir Novotny kaže da je velika koncentracija manjih i srednjih poduzeća izvoznika u Međimurju, a dijelom su u vlasništvu domaćeg kapitala, ima i poduzeća podružnica poduzetnika iz Austrije, Švedske, Italije...
– "Calzedonia" je jedan od tih primjera gdje talijanska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom donjeg rublja, kupaćih kostima i čarapa, vrlo dobro posluje sa svoje četiri tvornice u Varaždinu i Međimurju dijelom za domaće tržište, a većinom za tržište jugoistočne Europe.

Imamo proizvođače autodijelova, na primjer, "Boxmark" koji radi presvlake za automobile, "AD Plastik" iz Solina koji je dobio nagradu za najboljeg izvoznika, "Belupo" koji se jako dobro pozicionirao i raste iz godine u godinu i prisutan je na ruskom tržištu, "Jadran galenski laboratorij", a oporavila se i brodogradnja poput splitskog brodogradilišta koje dobro radi i izvozi, zatim "Petrokemija" koja se godinama u državnom vlasništvu mučila sama sa sobom, a ove se godine oporavila nakon što je prešla u vlasništvo Ine i privatne kompanije PPD, te vrlo dobro radi i izvozi. Zanimljivo je da je Ina počela izvoziti u Mađarsku jer se velike količine nafte ne prerađuju u Hrvatskoj nego u Mađarskoj – veli Damir Novotny.

Tagovi: izvoz, hrvatski izvoz, Ina, rafinerije, AD Plastik, Petar Vušković, Damir Novotny, Podravka, Belupo, Pliva, Đuro Đaković
PROČITAJ I OVO
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
PREPORUKE
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
BEOGRAD - Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ngdeva preporučio je dva prioriteta za novu vladu Srbije – konsolidaciju zdravstvenog sistema i nastavak reformi.
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
PAD
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone palo je u listopadu budući da je ubrzani rast u industriji nadjačalo naglo pogoršanje u sektoru usluga u uvjetima drugog vala pandemije koronavirusa, pokazalo je u petak istraživanje londonske kompanije Markit.
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
BEOGRAD - U 2020. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 24,3 milijarde evra (oko 53 odsto BDP), dok je zaduženost zemlje trenutno premašila 27 milijardi evra, što je nešto više od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda, izjavio je za biznis.rs specijalni savetnik Fiskalnog saveta Srbije Slobodan Minić.
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
EFEKTI
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
MOSKVA - Rusko gospodarstvo moglo bi ove godine profitirati za čak 30 milijardi dolara, jer su građani zbog restriktivnih mjera u pandemiji više trošili rublje u Rusiji nego na putovanjima u inozemstvu, procjenjuju ekonomisti.
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
SLOBODNA TRGOVINA
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
TOKYO - Japan i Velika Britanija potpisali su u petak u Tokiju sporazum o slobodnoj trgovini, koji će stupiti na snagu krajem trenutnog post-brexit tranzicijskog perioda.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE