Izravna strana ulaganja u Sloveniju lani porasla 9,1% |
| Objavljeno: 21.10.2024 / 16:40 |
| Autor: SEEbiz / STA |
| LJUBLJANA - Vrijednost izravnih stranih ulaganja u Sloveniju dosegnula je krajem 2023. godine 22,1 milijardu eura, što je 9,1 posto više nego prethodne godine. |
|
Prema nalazima Banke Slovenije, tom rastu najviše je pridonijela zadržana dobit, dok su priljevi vlasničkog kapitala prepolovljeni u odnosu na prethodnu godinu jer lani nije bilo većih preuzimanja poduzeća. Najviše stranih izravnih ulaganja u Sloveniju je u proizvodnim, financijskim i osiguravateljskim djelatnostima te trgovini, održavanju i popravku motornih vozila, navela je Banka Slovenije u godišnjoj statističkoj publikaciji o izravnim stranim ulaganjima u Sloveniju. Ovisno o sjedištu vlasnika, dobre tri četvrtine investitora su iz zemalja EU. Ukupna vrijednost njihovih ulaganja na kraju 2023. iznosila je 17,1 milijardu eura, što je 77,6 posto svih izravnih stranih ulaganja u Sloveniju. Najvažniji ulagač ostaje Austrija na koju se odnosila dobra petina svih izravnih stranih ulaganja u Sloveniju u 2023. godini. Luksemburg je rangiran kao drugi najveći investitor sa 13,1% udjela. Slijede Švicarska, Njemačka i Hrvatska. No, kako je primijetila središnja banka, podrijetlo izravnih stranih ulaganja može biti skriveno zbog složenih vlasničkih struktura multinacionalnih kompanija. Najčešće su izvorni ulagači iz drugih zemalja u Sloveniju ulagali preko Luksemburga, Austrije, Hrvatske, Švicarske i Nizozemske. Uzimajući u obzir ovaj faktor, krajem 2023. godine Njemačka, Mađarska i SAD bile su zemlje koje su imale značajno veću vrijednost ulaganja po izvornom vlasništvu nego po izravnom vlasništvu. Njemačka je kontrolirala 13,9% udjela u izravnim ulaganjima i bila je rangirana odmah nakon Austrije, koja je inače najvažniji investitor i po izravnom i po izvornom vlasništvu s 14,2% udjela u kontroli. Pregled po djelatnostima pokazuje da strani investitori najviše izravno ulažu u slovenska poduzeća iz prerađivačke industrije. Krajem 2023. godine stanje ulaganja u ovu djelatnost dosegnulo je 7,4 milijarde eura i predstavljalo je trećinu svih izravnih stranih ulaganja ovdje. Ta je djelatnost lani zabilježila i najveći porast investicija, i to za 744 milijuna eura, od čega je gotovo polovica pridonijela reinvestirana dobit, a dobra četvrtina kapitalne transakcije. Konačna vrijednost ulaganja u financijske i osiguravateljske djelatnosti u 2023. godini iznosila je 4,7 milijardi eura odn. 21,2 posto ukupnog iznosa, a 3,9 milijardi eura u trgovini, održavanju i popravku motornih vozila, što je 17,8 posto ukupnog iznosa. S druge strane, stanje slovenskih izravnih ulaganja u inozemstvu na kraju 2023. godine iznosilo je 9,4 milijarde eura, što izraženo udjelom u BDP-u predstavlja 14,7 posto. U usporedbi s prethodnom godinom, slovenska su izravna ulaganja porasla za 9,7 posto, čemu su, prema podacima Banke Slovenije, najviše pridonijeli reinvestirani dobici, a zatim neto uplate temeljnog kapitala. Među prvih pet najvećih zemalja domaćina slovenskih izravnih ulaganja na kraju 2023. bile su četiri države s područja bivše Jugoslavije s ukupnim udjelom od 68,5 posto, te Rusija. |
|
|
| Tagovi: #SLOVENIJA, #ULAGANJA, #INVESTICIJE, #AUSTRIJA, #LUKSEMBURG |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Kyriakos Pierrakakis izabran za predsjednika Euroskupine |
|
BRUXELLES - Euroskupina je izabrala Kyriakosa Pierrakakisa, ministra gospodarstva i financija Grčke, za predsjednika Euroskupine, u skladu s Protokolom 14 ugovora EU. |
| Euroskupina poziva Sloveniju i Hrvatsku da se pridržavaju fiskalnih pravila EU |
| BRUXELLES - U izjavi, ministri financija zemalja eurozone pozvali su pet zemalja čiji bi proračunski planovi, prema Europskoj komisiji, mogli biti u neskladu s fiskalnim pravilima EU da se pridržavaju tih pravila. |
| CPI inflacija u Kini dosegnula gotovo dvogodišnji maksimum |
| PEKING - Inflacija potrošačkih cijena u Kini porasla je u studenom na najvišu razinu u gotovo dvije godine, dok se deflacija proizvođačkih cijena produbila, što naglašava izazov s kojim se kreatori politike suočavaju u oživljavanju domaće potražnje usred stalnih trgovinskih napetosti. |
| Hrvatski izvoz u deset mjeseci povećan 5,9 posto |
| ZAGREB - Vrijednost hrvatskog robnog izvoza dosegnula je u prvih deset mjeseci ove godine 21 milijardu eura, što je 5,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 3,8 posto, na 37,3 milijarde eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak. |
| Plenković očekuje ulazak u OECD sljedeće godine |
| ZAGREB - Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i trebala bi postati njezinom članicom iduće godine, objavio je u utorak na društvenoj platformi X premijer Andrej Plenković. |