GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Istraživanje UBS-a: Središnje banke najviše brinu inflacija, covid i dug

Istraživanje UBS-a: Središnje banke najviše brinu inflacija, covid i dug
BRIGE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.07.2021 / 13:42
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Inflacija najviše brine menadžere središnjih banaka koji upravljaju financijskom imovinom, a strahuju i od neuspjeha u suzbijanju covida 19 i naglog rasta javnog duga, pokazalo je u srijedu istraživanje švicarske banke UBS.

Nešto više od polovine ispitanika, njih 57 posto, smatra inflaciju i nekontrolirani rast prinosa na dugoročne državne obveznice najvećom prijetnjom za svjetsko gospodarstvo u ovoj godini, utvrdio je UBS u Godišnjoj anketi menadžera rezervi u središnjim bankama.

Njih 79 posto strahuje od neuspjeha u borbi protiv pandemije, a 71 posto zabrinjava javni dug.

Polovina njih procjenjuje da će virus biti suzbijen tek nakon 2022. godine.

U anketi su sudjelovali menadžeri gotovo 30 središnjih banaka, a provedena je u travnju i lipnju.

"Inflacija se ponovo probila među rizike koji najviše zabrinjavaju menadžere središnjih banaka", konstatira u izjavi za Reuters Massimiliano Castelli, čelnik UBS-ova odjela za savjetovanje i tržišta državnih obveznica.

"Većina kaže da očekuju njezino jačanje, ali ne na jako visoku razinu. Zato se čini da u zajednici središnjih banaka prevladava mišljenje da je jačanje inflacije kojem svjedočimo prolazna pojava", dodaje Castelli.

Među rizicima povezanim s ulaganjima deviznih rezervi, glavni su izvor zabrinutosti, koji navodi 86 posto ispitanika, i dalje niži i negativni prinosi u kategoriji imovine s fiksnim prinosima.

Više od dvije trećine anketiranih procjenjuje da će američka središnja banka podići ključne kamatne stope 2023. godine, a njih 30 posto predviđa da bi to mogla napraviti već 2022.

Europska središnja banka (ECB) trebala bi po njihovim procjenama krenuti nešto kasnije - samo trećina ispitanika predviđa da će ECB podići ključne kamatne stope 2023. godine, 41 posto očekuje povećanje u 2024., a njih 26 posto još kasnije.

Upitani koliko bi daleko vodeće središnje banke mogle ići kako bi u slučaju potrebe poduprle tržišta i gospodarstvo, njih 58 posto smatra da bi američki Fed mogao odlučiti kontrolirati krivulju prinosa.

Istraživanje je pokazalo i kontinuirani trend diversifikacije rezervi u svim kategorijama imovine. Dionice su prihvatljiva imovina za više od 40 posto središnjih banaka, a obveznice gospodarstava u nastajanju za njih 54 posto.

Uočen je pak pomak prema pojačanoj zaštiti imovine od inflacije.

Gotovo 40 posto ispitanika očekuje i da će središnje banke u sljedeće tri godine uvesti digitalne valute, pokazalo je istraživanje UBS-a.

Tagovi: inflacija, rast cijene, UBS bank, Europska središnja banka, javni dug
PROČITAJ I OVO
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom?
PLAĆE
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom?
ANALIZA - Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.620 eura u prosincu 2023.
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine
SIGNALI
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine
WASHINGTON - Raspoloženje američkih potrošača o gospodarskom stanju u zemlji porastao je u ožujku na najvišu razinu u posljednje tri godine, prema podacima Sveučilišta u Michiganu, čiji je indeks porastao sa 76,9 u travnju na 79,4 boda.
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom
TRGOVINA NA MALO
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom
LJUBLJANA - U veljači je realni prihod od prodaje u trgovini na malo ponovno smanjen i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U trgovini motornim vozilima bila je niža u mjesečnoj, a viša u godišnjoj usporedbi, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura
ZADUŽENOST
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura
ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju studenog 64,58 mlrd. eura, što je povećanje za 1,0% ili 0,6 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 14,9 mlrd. eura na godišnjoj razini (+30%) te za 14,7 mlrd. eura ili 29,5% u odnosu na kraj 2022.
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku
SIGNALI
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku
ZAGREB - Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u ožujku, odražavajući val optimizma u industriji, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE