GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Investicijski okoliš: Sporo, ali ipak se kreće

Investicijski okoliš: Sporo, ali ipak se kreće
DOGAĐAJI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.12.2019 / 19:34
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Dok su se donedavno žalili na duge i komplicirane administrativne procedure i troškove kao najveće prepreke realizaciji investicija, lista "muka" poduzetnika doživjela je naglu rošadu. Uz spore reforme koje su praktično jedva zagrebale po površini pred frustrirane ulagače iskočio je novi problem - nedostatak radnika, čulo se na središnjem panelu "Godina dana kasnije - što se promijenio u 2019." konferencije InvestCro.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić opaža da se promjene događaju, doduše ne sve pozitivne.

"Na području troškova poslovanja država je neke stvari, posebno na poreznom planu, promijenila, no istovremeno su lokalne jedinice podigle troškove, čak dva - tri puta. Trošak države je 46% BDP-a, što je puno uzme li se u obzir što nam ta država daje zauzvrat. Kod investicija smo još uvijek daleko ispod onog što bi trebale biti, uglavnom su to brownfield ulaganja. Ali, sad i ona dolaze u pitanje zbog nedostatka radne snage", napominje direktor HUP-a. Da strani investitori često imaju bolju percepciju o Hrvatskoj nego njezini sami građani, potvrđuje i predstavnik kineskih ulagača Siniša Malus iz CSEBA-e.

"Kinezi nas vide kao priliku za brz rast, ali i za penetraciju u EU. Zanimljiv im je geoprometni položaj, to vide kao našu najveću prednost. Ista percepcija ostaje i kad dođu ovdje, iako jasno sve primjećuju, no razlike između poslovne kulture su tolike da se možemo "izvući" na to, a najčešće je to kod brzine", kaže. Dugogodišnji ulagač u Hrvatsku je Florian grupa koja je prema riječima financijskog direktora Viktora Horvatinovića vlasnik šest tvornica od kojih je neke preuzela na rubu propasti, no danas uspješno posluju. Na pitanje moderatora glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića što bi vlasnik grupacije rekao u svojim prijateljima i kolegama Italiji o iskustvima ulaganja u Hrvatsku, Horvatinović spremno odgovora:

"Problemi u Hrvatskoj nisu ništa veći ni manji nego u drugim zemljama. Mentalitet, bankarski sustav, pravni sustav - tko zanemari bilo koji od tih faktora neće uspjeti i tada su mu svi drugi krivi. Nije lako doći kao stranac i krenuti investirati. Ako ne poznajte okružje, teško je napraviti rezultat", kaže. Osvrćući se na činjenicu da su svjetske korporacije zaobišle Hrvatsku u realizaciji velikih proizvodnih investicija Tomislav Šlat, glavni direktor tvrtke 3M i predstavnik Udruženja stranih ulagača napominje da se za velike projekte važe lepeza kriterija, od pravne sigurnosti, administracije do radne snage.

"Događa se često da ulagači izađu optimistično iz Banskih dvora s osmijehom i stiskom ruke, a onda dođu na razinu lokalnih jedinica koje imaju vrlo sofisticirane mehanizme da uspore te investicije. Bilo bi dobro da jedan "one-stop-shop" preuzme sve administrativne aktivnosti od najviše do najniže razine", smatra Šlat. Upozorava, međutim, da "otvaranje velikih tvornica koje će zaposliti nekoliko tisuća ljudi i sve nas spasiti - prošla". 

Mario Turalija iz HAMAG BICRO-a napominje da je državna agencija u posljednje dvije godine svojim aktivnostima potaknula 11 milijardi kuna investicija.

"Danas su prosječne kamatne stope za poduzetništvo od 0,5 do 1 posto", kaže Turalija. Poduzetnicima je poručio da trebaju gledati novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. u kojima će prioriteti biti na inovacijama i razvoju. Aktualne vijesti o sve lošijim rezultatima učenika na međunarodnim PISA testovima dio su slagalice kompleksne teme problematike radne snage o kojoj ulagači itekako vode računa. Helena Schmidt iz AmChama ističe da unatoč rezultatima Hrvatska ima potencijal talenata, no u praksi je riječ o malim brojevima.

"Uvijek kad ulagač dolazi prvo istraži koliko svake godine diplomanata izlazi s FER-a, strojarstva, ekonomije. To su male brojke u odnosu na Europu", kaže Schmidt.

Majetić pak, smatra da je u tijeku raslojavanje na tržištu rada na osnovne i djelatnosti s višom dodanom vrijednosti.

"Vidjet ćemo koliko ćemo radnih mjesta izgubiti s digitalizacijom. Mi možemo konkurirati, "imamo DNK" za inovacije i improvizacije", kaže čelni čovjek HUP-a krucijalnim držeći povećanje broja digitalno pismenih ljudi.

"Danas ne možemo predvidjeti što će biti za 3-5 godina. Kad dođe 5G, inovacijama nema kraja. Trebali bismo posložiti obrazovni sustav i pripremati generacije da budu konkurentne i danas razmišljati što će biti s 50 posto radnih mjesta koja nestaju s digitalizacijom? Digitalna revolucija stvara nove prilike, mislim da imamo biti šanse u kratkom roku postati jako uspješni", kaže. Na pitanje zašto nema deset puta više primjera proizvođačkih kompanija koje su se uspješno pozicionirale na tržištu u Udruženju stranih ulagača problem detektiraju u izostanku strategije. Država mora definirati strategiju što uopće želimo. Vrtimo se oko ad hoc rješenja, turizmom se bavimo jer imamo sreće s položajem, malo je popularan IT, pa je "buzzword" autoindustrija jer imamo dvije tri međunarodno uspješne kompanije. Činjenica je da ćemo s rezultatima PISA testova teško za deset godina "izbaciti" zaposlenike nužne za velike investicije", upozorava Šlat. Kad su u pitanju preporuke što učiniti za brži rast, što je bila i glavna potka završne konferencije, u Florian grupi smatraju okretanjem prema većoj produktivnosti. 

"Kako se očekuje usporavanje Europe, za rast profitabilnosti nužno je odmaknuti se od povijesno bliskih tržišta, zato mi uskoro idemo na sajam u Las Vegas. Moramo dizati produktivnost i efikasnost, bez toga ne možemo konkurirati. Bespovratna sredstva na raspolaganju mogu ići u podizanje produktivnosti, nema tu puno otkrivanja tople vode", smatra Horvatinović.

"Izostanak dugoročne strategije je velik problem, ne možemo živjeti od godine do godine. Potom je nužno skratiti procedure i držati ih se. Teško je raditi u zemlji u kojoj je najavljeno da će stopa PDV-a biti 24 posto, a onda se zadnji mjesec u godini izglasuje da će to ipak biti 25 posto", poručuje Schmidt. Na istom je tragu i Malus koji kaže da je prioritet svakog investitora pravna sigurnost nakon čega slijedi definiranje strateških industrija.

"Treba jasno reći što želimo potaknuti i gdje vidimo sebe, a ne lutati od mandata od mandata. Moramo naći načina kako ispričati priču o Hrvatskoj kao atraktivnoj investicijskoj destinaciji, a knjiga o tome, nažalost, pala je na dva slova", zaključuje.

Foto: Pixsell

Tagovi: Investcro, Davor Majetić, Siniša Malus, CSEBA, kineske investicije, Tomislav Šlat, Vladimir Nišević
PROČITAJ I OVO
Šestović: Srpski BDP ove godine pada 3%
SVETSKA BANKA
Šestović: Srpski BDP ove godine pada 3%
BEOGRAD - Globalna projekcija govori da će pad svetske ekonomije u ovoj godini biti oko 4 odsto, u Evropskoj Uniji preko 8 procenata, u regionu Zapadnog Balkana očekuje da će pad biti oko 4,8 odsto, a u Srbiji 3 odsto.
Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.
PRORAČUN
Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.
BRUXELLES - Hrvatska je uz još 16 zemalja Europske unije (EU) u 2019. bilježila višak u proračunu, ali je javni dug bio iznad gornje propisane granice od 60 posto BDP-a, pokazala je u četvrtak druga procjena Eurostata.
Svjetska banka: Pandemija snažno ekonomski pogađa zapadni Balkan
POSLJEDICE
Svjetska banka: Pandemija snažno ekonomski pogađa zapadni Balkan
WASHINGTON - Države zapadnog Balkana će u 2020. zbog pandemije prouzročene koronavirusom doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u najnovijoj analizi Svjetske banke (WB).
Zemlje EU-a znatno povećale zaduživanje u drugom tromjesečju
DUG
Zemlje EU-a znatno povećale zaduživanje u drugom tromjesečju
BRUXELLES - Javni dug u Europskoj uniji i eurozoni snažno je porastao u drugom tromjesečju zbog pojačanih potreba zemalja za financiranjem kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.
Plenković: Do kraja godine ukupno 7,5 milijardi kuna za plaće
PLAĆE
Plenković: Do kraja godine ukupno 7,5 milijardi kuna za plaće
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici vlade da će ukupna državna izdvajanja za plaće radnika u privatnom sektoru do kraja godine dosegnuti 7,5 milijardi kuna.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE