Inflacija u veljači najviša od 2008.

To je razina posljednji put zabilježena 2008. godine. U odnosu na siječanj potrošačke cijene su u prosjeku više za 0,9%.

Na mjesečnoj razini najveći doprinos (0,24 postotna boda) porastu indeksa potrošačkih cijena imale su cijene Prijevoza koje su bile više za 1,6%. Najviše su u prosjeku porasle cijene u kategoriji Odjeće i obuće, za 3,0% uz doprinos porastu od +0,18 pb, zatim Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,9%, i doprinos od 0,11 pb, a rast je zabilježen i u svim ostalim kategorijama.

Od sredine 2021., uslijed globalnih čimbenika, ali dijelom i zbog nepovoljnijih vremenskih uvjeta na domaćem tržištu, pojačani su inflatorni pritisci na cijene hrane. Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, porasle su 10% na godišnjoj razini te su imale najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa (+2,59 postotna boda). Očekivano, i rast cijena u skupini Prijevoza (prije svega goriva) zabilježio je dvoznamenkastu godišnju promjenu (+10,8%) uz doprinos rastu od 1,57 pb te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+0,56 postotnih bodova) uz godišnji rast od 3,3%.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupinama Energija, za 10,4%, (doprinos porastu od +1,74 pb), Neprerađeni prehrambeni proizvodi, za 10,0%, (+0,85 pb) te Hrana, piće i duhan, za 9,4%, (+2,92 pb).

Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 5,5% te 3,6% isključujući energiju i hranu. Cijene usluga bile su više 1,7% godišnje.

Uz ranije prisutne inflatorne pritiske generirane rastom cijena energenata i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, inflatorni pritisci (za sada) predstavljaju najveći izazov. Iako je Vlada poduzela određene mjere uslijed rasta cijena energenata, izravan utjecaj kroz prelijevanje cijena energije i hrane s globalnih tržišta je neizbježan. Stoga će 2022. donijeti jače inflatorne pritiske, izravno na cijene hrane i prelijevanjem učinaka s proizvođača na potrošače pri čemu će se prosječna godišnja stopa rasta približiti razini od gotovo 6%. Navedena će kretanja utjecati na raspoloživi dohodak. U takvom okruženju, ne isključujemo mogućnost novog kruga fiskalnih poticaja.

Slična dinamika cijena, ali i izvori inflatornih pritisaka očekuje se i u euro području. Naime, u 2022. prosječna stopa rasta potrošačkih cijena u euro području vjerojatno će preskočiti 6% također predvođena rastom cijena energije i hrane, s povratkom na oko 3% u 2023. Navedena „usklađenost“ prognoza ne iznenađuje budući da povijesno gledano, dugoročna stopa inflacije Hrvatske blizu je prosjeka euro područja (oko 1,5% u posljednjih petnaest godina). Osim toga valja istaknuti da Hrvatska u usporedbi s drugim državama Srednje Europe i dalje ima nižu stopu inflacije, a poslovni ciklusi su visoko usklađeni s euro područjem. Prethodna proširenja euro područja imala su utjecaj na rast cijena 0,2 do 0,4 postotna boda.