U međugodišnjoj usporedbi potrošačke cijene bile su više za 2,6 posto, što je 0,4 postotna boda manje nego u kolovozu i dva postotna boda više nego u rujnu prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Inflaciju i dalje prvenstveno pokreću cijene hrane. Povećanje cijena hrane i bezalkoholnih pića (za sedam posto) pridonijelo je međugodišnjoj inflaciji s 1,3 postotna boda. Slijede poskupljenja u restoranima i hotelima za 4,9 posto te u zdravstvu za 4,8 posto. Prva skupina povećala je inflaciju za 0,4 postotna boda, dok je druga skupina porasla za 0,3 postotna boda.
Usluge su u prosjeku porasle za 2,8 posto, a roba za 2,5 posto. Cijene robe svakodnevne potrošnje porasle su za 3,2 posto, polutrajnih dobara za dva posto, a trajnih dobara za 0,4 posto.
U usporedbi s kolovozom, potrošačke cijene su u prosjeku pale za 0,4 posto.
Završetkom ljetne turističke sezone cijene aranžmana za odmor pale su za 12,7 posto, što je pridonijelo mjesečnoj deflaciji s 0,6 postotnih bodova. Mjesečnom padu cijena pridonijele su i niže cijene usluga smještaja (za 6,1 posto), proizvoda i usluga za osobna vozila (za 0,7 posto) te hrane (za 0,5 posto).
S druge strane, zbog završetka ljetnih rasprodaja i prelaska na jesensko-zimsku kolekciju, cijene odjeće porasle su za 12 posto, što je ublažilo deflaciju za 0,5 postotnih bodova.
Međugodišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe u EU, iznosio je 2,7 posto u rujnu. To je 0,3 postotna boda manje nego u kolovozu i dva postotna boda više nego prije godinu dana. Na mjesečnoj razini cijene su u prosjeku ostale nepromijenjene.
Prema ovom pokazatelju, cijene usluga bile su u prosjeku više za 3,8 posto na godišnjoj razini, dok su cijene roba bile više za 2,2 posto. Potrošačka roba porasla je za 2,9 posto, a polutrajna roba za 1,2 posto, dok je trajna roba pala za 0,2 posto.