Inflacija u Hrvatskoj gotovo dvostruko viša nego u eurozoni

Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od ožujka 2021.

Promatrano prema posebnim agregatima, izraženiji pad cijena na godišnjoj razini bilježi Energija (-7,0% u odnosu na -3,9% u kolovozu). Od ostalih posebnih agregata, rast na godišnjoj razini blago je ubrzao kod Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (s 0,5% na 0,6%), dok je kod Hrane, pića i duhana, nakon ubrzanja u kolovozu rast dodatno ubrzao u rujnu (s 2,3% na 3,2%). Rast cijena Usluga ubrzao je treći mjesec za redom, s 5,9% na 6,2%. Jačanje cjenovnih pritisaka u uslugama povezano je i s daljnjim rastom cijena Restorana i hotela (+10,8%) podržano kretanjima u turizmu, međutim, daljnji godišnji rast bilježe i, primjerice, kategorije Rekreacija i kultura (+5%).

S druge strane, i drugi mjesec za redom (nakon rasta koji je trajao od srpnja 2023. do srpnja 2024.) cijene Prijevoza zabilježile su pad, za 2,9% na godišnjoj razini, a niže su bile i cijene u kategoriji Komunikacije (-1,3%), prvi pad od kolovoza 2022. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) ubrzala je na 3,4% (s 3,2% u kolovozu).

U prvih devet mjeseci rast potrošačkih cijena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio je u prosjeku 3,0%. Najveći doprinos tome, s više od 50% ukupnog porasta, pružile su cijene usluga.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, u razdoblju siječanj-rujan 2024. na godišnjoj razini najveći doprinos ukupnom rastu generirale su cijene Hrane i bezalkoholnih pića s 0,96 postotnih bodova (ili 31,5% ukupnog porasta), a slijedi Restorani i hoteli (0,52pb ili 17,1%) te Prijevoz (0,42pb ili 13,8%). Osim Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, ostale glavne skupine također su dale pozitivan doprinos, a izdvajaju se one povezane s uslugama.

Promatrano prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija je u rujnu iznosila 3,1%, a u europodručju 1,8% što je najmanji porast i prvi ispod 2% još od prve polovine 2021. Usporavanje godišnje promjene na razini europodručja rezultat je baznog učinka cijena energije koje su prešle u negativno područje, dosegnuvši -6,0% na godišnjoj razini u rujnu. U Hrvatskoj, prema preliminarnim podacima HIPC-a, cijene energije pale su drugi mjesec za redom uz ubrzanje godišnjeg pada na -7,1% dok je rast cijena usluga dodatno ubrzao na 8,2% u odnosu na rujan 2023. Ubrzanje inflacijskih pritisaka u segmentu usluga posljedica je domaćih inflacijskih pritisaka podržanih snažnim tržištem rada i rastom plaća, kao i izraženom domaćom i inozemnom potražnjom za ugostiteljskim i smještajnim uslugama, posebice u središnjem dijelu turističke sezone.

U prvih devet mjeseci godišnji rast u Hrvatskoj je iznosio u prosjeku 4,2%, a u europodručju 2,4%. Razlika odražava prvenstveno razliku u strukturi prosječne košarice te snažniji rast cijena usluga u Hrvatskoj. Ipak, razlika bi se trebala nastaviti postepeno sužavati dijelom zbog slabljenja inflatornih pritisaka, a dijelom zbog sve manjeg prostora za konvergenciju cijena određenih skupina proizvoda i usluga budući da je proces bio osobito izražen u prethodne dvije godine. Iako su cijene usluga u RH u 2023. bile na razini od 61,2% prosjeka EU sugerirajući razmjerno veliki prostor za rast i konvergenciju, treba primijetiti da su Restorani i hoteli već prošle godine dosegnuli 90% prosječne razine cijena u EU.

Uz učinak baznog razdoblja, usporavanje pritiska na rast plaća i već izraženog rasta cijena u prethodnom razdoblju, za očekivati je da će se stabilnost cijena u uslugama postepeno uspostaviti. Daljnji rast cijena uvelike će ovisiti o dinamici nastavka rasta gospodarstva oslonjenom na potrošnju te pozitivnom raspoloženju samih potrošača na što utječe niz čimbenika. Navedeno upravo predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija.