Inflacija u eurozoni u srpnju ubrzala na rekordnih 8,9 posto

Rast potrošačkih cijena u 19 zemalja eurozone, iskazan harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u srpnju je na godišnjoj razini snažno ubrzao, na 8,9 posto, s 8,6 posto u lipnju, pokazuje prva procjena europskog statističkog ureda.

Glavni razlog snažnog ubrzanja i dalje je skok cijena energije, poduprt ratom u Ukrajini i sankcijama Rusiji zbog invazije na susjednu zemlju te neizvjesnostima u vezi opskrbe plinom.

Cijene energije u mjesecu na izmaku u eurozoni su tako bile za 39,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 42-postotnog rasta u lipnju.

Izrazito i dalje rastu cijene hrane, pa su tako u srpnju bile za 11 posto više nego u istom razdoblju lani, a u gotovo istom su postotku uvećane i mjesec dana ranije, pokazuje prve procjene Eurostata.

Kada se isključe vrlo promjenjive cijene energije i hrane, godišnja inflacija ubrzala je na pet posto u srpnju, sa 4,6 posto u mjesecu ranije.

Baltičke zemlje s inflacijom iznad 20 posto

Najviše godišnje stope inflacije u srpnju su bilježile baltičke zemlje, a najvišu je ponovno imala Estonija, od 22,7 posto. U Latviji i Litvi dosežu 21 odnosno 20,8 posto.

Polovina zemalja u eurozoni ima dvoznamenkaste godišnje stope inflacije, a u rasponu od 10 do 20 posto najvišu bilježi Slovačka, od 12,8 posto.

Blizu su i Slovenija, Nizozemska i Grčka, s inflacijom od oko 11,6 posto.

Inflaciju nižu od 10 posto imaju Irska, od 9,6 posto i Portugal, od 9,4 posto. Slijede Luksemburg i Austrija, s rastom potrošačkih cijena od 9,3 posto na godišnjoj razini.

Njemačka i Italija, prvo i treće po veličini gospodarstvo i važni hrvatski trgovinski partneri, bilježe inflaciju od 8,5 odnosno 8,4 posto, pokazuju prve procjene.

Najnižu pak inflaciju ima Malta, od 6,5 posto, pokazuju najnovije tablice Eurostata.