GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Industrijski pad: Pravi problem nastaje ako će se početi rezati radna mjesta

Industrijski pad: Pravi problem nastaje ako će se početi rezati radna mjesta
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.10.2024 / 11:32
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u kolovozu, nakon kratkotrajnog uzleta u srpnju, opet zabilježila pad, i to najsnažniji od početka pandemije u travnju 2020., čime se Hrvatska svrstala među države s najvećim padom industrije u EU-u, uz bok Grčkoj i Danskoj, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Za razliku od Hrvatske, industrijska je u proizvodnja u eurozoni u kolovozu zabilježila najsnažniji rast od početka godine.

Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu, za 9,2 posto, a slijedi Hrvatska s padom od 4,6 posto u odnosu na srpanj, kada je prema revidiranim podacima bila poskočila za 6,3 posto. U Danskoj i Grčkoj industrijska je proizvodnja pala za 4,5 odnosno 4,4 posto.

Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković podsjeća za Novi list da nam industrijska proizvodnja pada još od lipnja prošle godine, uz izuzetak u ovogodišnjem srpnju, otprilike kada je i njemačko gospodarstvo počelo stagnirati. Pojašnjava da pad obujma industrijske proizvodnje korelira s padom vanjskotrgovinskih odnosa, tj. izvoza, pa nam se jednostavno dogodio pad potražnje iz inozemstva za proizvodima koji se proizvode u Hrvatskoj.

- Pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, osim što se može pripisati smanjenoj potražnji iz inozemstva, može se pripisati i nekim unutarnjim procesima, primjerice stečaja Varteksa, smanjenoj aktivnosti duhanske proizvodnje te smanjenoj aktivnosti u rudarstvu i preradi nafte. Dobro je da industrijska proizvodnja u EU-u s naglaskom na Njemačku više nije u padu, dapače, ona se oporavlja i raste. Takvi povoljni industrijski procesi će se preliti i na naše tržište odnosno industriju«, navodi Vušković, no dodaje da ćemo na kraju godine, kada budemo imali jasniju sliku industrijske proizvodnje, znati što nam se s industrijom događa. Međutim, pad će biti neizbježan, upozorava Vušković.

Raduje stoga podatak da je industrijska proizvodnja u Njemačkoj, jednom od naših najjačih trgovinskih partnera, u kolovozu zabilježila rast od 3,3 posto, drugi u eurozoni nakon Irske, koja bilježi stopu rata industrije od 4,5 posto.

- Važno je da smo izbjegli i da izbjegnemo veći pad broja zaposlenih u industriji. Za sada taj pad nije toliko izražen da bi rekli da smo u opasnoj zoni. Pad industrijske proizvodnje je statistički podatak, međutim izgubiti posao, to je kriza, kaže Vušković.

Osim nastavka pada industrijske proizvodnje, Hrvatska je u kolovozu zajedno s Bugarskom zabilježila i najveći pad prometa u trgovini, odnosno potrošnje, iako nam potrošnja kontinuirano raste već 17 mjeseci. Tako smo u kolovozu u odnosu na srpanj zabilježili pad 0,7 posto, što inače nije karakteristika za ljetne mjesece u kojima rast prometa u maloprodaji potiče potrošnja turista. Podsjetimo I da smo u lipnju također ostvarili pad potrošnje od 2,7 posto u odnosu na svibanj, što je bio najveći pad od travnja 2022.

S obzirom na činjenicu da nam je i industrijska proizvodnja u lipnju ostvarila snažan pad od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj, Hrvatska udruga poslodavaca još je u kolovozu upozorila da pad industrije i potrošnje može upućivati na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva. U HUP-u su pri tom naveli da usporavanje potrošnje pokazuje da se značajno povećanje plaća, a posebno onih u javnom sketoru, očito nije prelilo na potrošnju te očekuju nastavak usporavanja potrošnje do kraja godine. A krajem godine, zbog ponovnog rasta cijena plina i struje, i HNB očekuje kratkotrajno jačanje inflacije.

I dok je industrijska proizvodnja u europodručju u kolovozu kumulativno ostvarila najveći rast u prvih osam mjeseci ove godine, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u istom je razdoblju pala za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu poboljšano je u listopadu, prvi put u četiri mjeseca, u očekivanju stabilne inflacije i dodatnog smanjenja kamatnih stopa, pokazali su jučer rezultati istraživanja instituta ZEW.

Indeks ozračja u najvećem europskom gospodarstvu, koji institut izračunava na temelju redovne mjesečne ankete, poskočio je u listopadu za 9,5 bodova u odnosu na rujan, na 13,1 bod. Na početku jeseni bio je pao za čak 15,6 bodova.

Raspoloženje je u listopadu poboljšano na krilima očekivanja da će stopa inflacija biti stabilna pa će Europska središnja banka (ECB) vjerojatno dodatno sniziti kamatne stope u eurozoni, rekao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach.

Dodatni poticaj bili su i pozitivni signali s izvoznih tržišta.

– Očekivanja za gospodarstvo eurozone, SAD-a i Kine također su značajno poboljšana, rekao je Wambach.

Pojačani optimizam u prognozama za kinesko gospodarstvo vjerojatno je povezan s najavljenim paketom poticajnih proračunskih mjera, nagađa čelnik ZEW-a.

Tagovi: #industrija, #proizvodnja, #cijene, #inflacija, #vušković, #otkazi, #otpuštanja
PROČITAJ I OVO
Prošle godine gotovo 36.000 manje dozvola za strane radnike
STRANI RADNICI
Prošle godine gotovo 36.000 manje dozvola za strane radnike
ZAGREB - U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno smanjenje broja izdanih dozvola stranim radnicima, a razlog su uglavnom izmjene Zakona o strancima iz veljače 2025., koje su postrožile uvjete za poslodavce.
BiH, Srbija i Hrvatska prošle su godine imale najveći rast plaća u svijetu
ZARADE
BiH, Srbija i Hrvatska prošle su godine imale najveći rast plaća u svijetu
SARAJEVO - Prema najnovijim podacima međunarodnih ekonomskih analiza, Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska su među zemljama s najvećim rastom plaća u svijetu, piše poslovni portal BiznisInfo.ba.
Hrvatski radnici iz inozemstva poslali 4,8 milijardi eura
DOZNAKE
Hrvatski radnici iz inozemstva poslali 4,8 milijardi eura

ZAGREB - Hrvati na radu u inozemstvu u prvih su devet mjeseci prošle godine u Hrvatsku poslali više od 4 milijarde i 800 milijuna eura, dok su istodobno strani radnici iz Hrvatske u svoje domovine uplatili gotovo milijardu i 576 milijuna eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke.

Slovenski poslodavci protiv povećanja minimalne plaće na 1.000 eura neto
PLAĆE
Slovenski poslodavci protiv povećanja minimalne plaće na 1.000 eura neto
LJUBLJANA - Povećanje minimalne plaće na 1000 eura neto neprihvatljivo je za poslodavce. Podržavaju redovito usklađivanje s inflacijom na temelju statističkih podataka, ali ne i na temelju procjena anketa i bez socijalnog dijaloga, upozorili su.
Na kraju trećeg tromjesečja 2025. javni dug 57,2% BDP-a
ZADUŽENOST
Na kraju trećeg tromjesečja 2025. javni dug 57,2% BDP-a
ANALIZA - Na kraju rujna javni dug Republike Hrvatske iznosio je 51,8 milijarde eura što je 2,6 mlrd. ili 5,2% više u odnosu na kraj 2024.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE