Industrijska proizvodnja u veljači porasla 0,7 posto

Promatrano prema kalendarski prilagođenim podacima, navedeno predstavlja blago usporavanje dinamike pada (u siječnju je pad iznosio 2,8% godišnje). U odnosu na siječanj sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja ostvarila je skroman rast od 0,7%.

Iako su i na počeku godine nastavljena nepovoljna kretanja industrijske proizvodnje promatrajući godišnje promjene, što odražava ponajviše izazovne poslovne uvjete u prerađivačkom sektoru, ohrabruje podatak o mjesečnom rastu obujma industrijske proizvodnje treći mjesec za redom, ukazujući na pozitivnu promjenu u usporedbi s posljednjim tromjesečjem 2022.

Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), snažna pozitivna promjena u veljači ostvarena je kod kategorije Energija (+10,9%). U pozitivnom smjeru djelovala je i promjena kod kategorije Trajni proizvodi za široku potrošnju (+1,1%), prvi put od listopada prošle godine. Negativne promjene evidentirane su u kategorijama Kapitalni proizvodi (-0,1%), Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-0,2%) i Intermedijarni proizvodi (-0,7%).

U veljači, na godišnjoj razini, nakon četiri uzastopna pada za redom, rast ponovno bilježi Energija i to po stopi 1,1%. Istovremeno su kapitalni proizvodi ponovno ostvarili pozitivnu dvoznamenkastu godišnju stopu rasta, a u odnosu na veljaču prethodne godine ova kategorija zabilježila je rast od 15,8%. Proizvodnja Intermedijarnih proizvoda bila je u usporedbi s veljačom 2022. niža za 8,2%, a pad također bilježe Trajni i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-6,8% odnosno -3,2%).

Prema NKD-u, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je prvi put nakon rujna prethodne godine u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, i to po stopi od 5,7% na godišnjoj razini. Nastavak negativnih promjena zabilježen je u Rudarstvu i vađenju (-3,1%) i u Prerađivačkoj industriji (-3%), koja čini gotovo 84% ukupne industrijske proizvodnje. U objema spomenutim kategorijama ubrzana je dinamika pada.

Unutar prerađivačke industrije, snažan pad nastavljen je u djelatnostima Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvodnje (-32,9%), Proizvodnja duhanskih proizvoda (-31,4%), Proizvodnja tekstila (-27,1%), Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (-16,9%), Proizvodnja namještaja (-16,7%), Tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa (-15,1%), Proizvodnji papira (-14,9%), Proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (-11,1%). Rast je zabilježen u 10 od ukupno 24 djelatnosti prerađivačke industrije od čega je kod Proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava rast iznosio 65,4%.

Uz prelijevanje negativnih utjecaja iz vanjskog okruženja, industrija će ostati pod snažnim pritiskom zbog još uvijek visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti. Trend usporavanja potražnje za industrijskim dobrima započet krajem prošle godine u najvećim gospodarstvima zasigurno će se nastaviti odražavati i na domaću proizvodnju. Ipak, na aktivnosti će pozitivno djelovati poboljšanje učinkovitosti opskrbnih lanaca i povećanje dostupnosti inputa u proizvodnji, što je također važno s obzirom na visoku ovisnost o uvoznim intermedijarnim dobrima u domaćem prerađivačkom sektoru.

Prema podacima za 2020. godinu Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (engl. United Nations Industrial Development Organization, UNIDO), Hrvatska se našla ispod prosjeka visoko dohodovnih industrija u svijetu po gotovo svim kategorijama komparativne konkurentnosti. Istovremeno je udio srednje i visoko tehnoloških izvoznih proizvoda u ukupnom prerađivačkom izvozu ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na 2010. godinu. Navedeno sugerira nužnost provođenja kvalitetnih strukturnih politika i poboljšanje u čimbenicima konkurentnosti koji bi poboljšali ekonomsku efikasnost i produktivnost, a posljedično i izvoznu poziciju Hrvatske u svijetu.