GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Industrijska proizvodnja ove će se godine teško oporaviti

Industrijska proizvodnja ove će se godine teško oporaviti
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.09.2024 / 11:06
Autor: RBA analize
ANALIZA - Uz snažan rast na mjesečnoj razini za 8,0%, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u srpnju u odnosu na isto razdoblje 2023. za 1,7%.

Prvi je to rast na godišnjoj razini od studenog 2023. pa indeks fizičkog obujma signalizira nešto optimističniju situaciju u industrijskom sektoru na početku trećeg tromjesečja.

Trend godišnjeg pada indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje prekinut je u srpnju, pokazali su danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistku. Na krilima izrazito snažnog rasta od 8% u odnosu na lipanj (sezonski i kalendarski prilagođeno), godišnja promjena vratila se u pozitivno područje, na skromnih 1,7% (kalendarski prilagođeno).

Promatrano prema glavnim kategorijama industrijske grupacije (GiG), mjesečni rast, a onda posljedično i godišnji, generirala je ponajviše kolebljiva proizvodnja u Energiji (+15,7% mjesečno, +2,1% godišnje), a slijedi proizvodnja Kapitalnih proizvoda (+14,4% na mjesečnoj razini, +6,5% godišnje). Međutim, u odnosu na lipanj, pozitivne promjene bilježe i Intermedijarni proizvodi (+1,8%, -2,2% u odnosu na srpanj 2023.) te Trajni i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+2,3% odnosno +8,3% na mjesečnoj razini ili -19,1% odnosno +6,3% na godišnjoj razini). Na relativno povoljnu trenutnu situaciju sugerirao je i indeks ekonomskog sentimenta (ESI) prema kojem je poslovni optimizam u industriji bio u srpnju iznad dugoročnog prosjeka, vjerojatno djelomično povezano s očekivanjima poduzeća oko većeg obujma poslovanja s obzirom na solidnu potražnju za potrošnim dobrima.

Ipak, promatrajući razdoblje od siječnja do srpnja u odnosu na isto razdoblje 2023. obujam industrijske proizvodnje niži je u prosjeku za 3,4% (kalendarski prilagođeni indeksi). Pri tome je pad zabilježen u svim kategorijama GIG-a izuzev Netrajnih proizvoda za široku potrošnju kod kojih je godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila skromnih 1,9%. U kategoriji Trajnih dobara pad je iznosio 13,4%, dok dvoznamenkast pad bilježi i kolebljiva kategorija Energije (--12,6%). Kod Kapitalnih proizvoda smanjenje je u promatranom razdoblju iznosilo 5,1%. Promatrano prema NKD-u, u Prerađivačkoj industriji godišnji pad je u razdoblju siječanj-srpanj iznosio u prosjeku 1,4%. U istom razdoblju na godišnjoj razini, Rudarstvo i vađenje bilježi pad za 4,2%, a Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za visokih 14,6%.

Navedeno se odražava i na podacima o BDP-u, pa izuzev posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja koje je bilo i pod utjecajem kolebljivosti u proizvodnji energije, industrija bilježi godišnji pad bruto dodane vrijednosti od posljednjeg tromjesečja 2022. godine (-5,5% godišnje u drugom tromjesečju).

Negativne promjene u indeksu fizičkog obujma industrijske proizvodnje tijekom ove godine u skladu su s kretanjima kod najvažnijih trgovinskih partnera u europodručju gdje razni ekonomski pokazatelji (ESI, PMI, BDP, tvorničke narudžbe) već jedno vrijeme signaliziraju izazovne poslovne uvjete u industrijskim (prerađivačkim) poduzećima. Vodeći anketni pokazatelji sugeriraju da će se takva situacija nastaviti i u ovom tromjesečju.

U skladu s navedenim, izgledi za zamjetniji oporavak industrijskih aktivnosti u ovoj godini ostaju slabašni.

Iako rast na početku trećeg tromjesečja ohrabruje s obzirom na činjenicu da je široko rasprostranjen, podatke treba uzeti s dozom opreza budući da su osim kolebljivosti u Energiji (i vjerojatno drugih jednokratnih utjecaja, što je primjetno u proizvodnji Kapitalnih proizvoda) isti vjerojatno i pod utjecajem solidne potražnje u domaćem gospodarstvu. Za održiv oporavak industrijskih aktivnosti zasigurno će biti potrebno jačanje vanjskotrgovinske potražnje.

Tagovi: industrija, hrvatska industrija, prerađivačka industrija
PROČITAJ I OVO
Primorac: Uskoro ćemo predložiti povećanje praga ulaska u sustav PDV-a na 50.000 eura
NAJAVE
Primorac: Uskoro ćemo predložiti povećanje praga ulaska u sustav PDV-a na 50.000 eura
ZAGREB - Govoreći o najavljenoj poreznoj reformi čije detalje javnost još čeka, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac potvrdio je u srijedu tijekom 'aktualca' u Hrvatskom saboru da će Vlada uskoro predložiti povećanje praga ulaska u sustav PDV-a s 40.000 na 50.000 eura.
Plenković: U Zagrebu će se smanjiti porez na dohodak
PREMIJER
Plenković: U Zagrebu će se smanjiti porez na dohodak
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković je nakon prvog zasjedanja Hrvatskog sabora dao izjavu medijima.
Poslovnjaci, dužnosnici i analitičari se slažu: Hrvatska mora povećati produktivnost
DAN VELIKIH PLANOVA
Poslovnjaci, dužnosnici i analitičari se slažu: Hrvatska mora povećati produktivnost
ZAGREB - Za daljnji gospodarski rast, povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te daljnji rast plaća ključan je rast produktivnosti, istaknuto je u srijedu na 16. konferenciji Dan velikih planova, koju organizira poslovni tjednik Lider.
Plenković: Inflacija će u ovoj godini biti niža nego što predviđa HNB
INFLACIJA
Plenković: Inflacija će u ovoj godini biti niža nego što predviđa HNB
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu u Hrvatskom saboru da će inflacija u ovoj godini biti niža nego što to predviđa HNB, te da je Vlada u vrijeme najveće svjetske energetske krize osigurala da cijene struje i plina ostanu iste a cijene naftnih derivata smanjene.
Srozalo se povjerenje ulagača u njemačku ekonomiju
OŠTAR PAD
Srozalo se povjerenje ulagača u njemačku ekonomiju
BERLIN - Povjerenje ulagača u njemačko gospodarstvo dodatno je oštro palo u rujnu. Indeks povjerenja koji izračunava Njemački centar za europska istraživanja (ZEW) pao je u odnosu na kolovoz s 19,2 boda na 3,6 bodova.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE