Indeks ljudskog kapitala: Hrvatska bolja od prosjeka Europe

Zahvaljujući stalnim ulaganjima u zdravstvo i obrazovanje djece i adolescenata, mladi iz zemalja Europe i središnje Azije imaju mogućnosti koje su im potrebne da bi se razvili u produktivne odrasle osobe, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (eng. Human Capital Index – HCI), kojim Svjetska banka mjeri razine ljudskog kapitala u svijetu prije pandemije.

Dijete rođeno u Hrvatskoj danas imat će 71-postotnu produktivnost ako završi cjelovito obrazovanje i bude dobrog zdravstvenog stanja, navodi se u izvješću za Hrvatsku.

"To je više od prosjeka za Europu i Središnju Aziju i blago više od zemalja visokih prihoda. U razdoblju od 2010. i 2020. godine vrijednost za Hrvatsku povećala se s 0,69 na 0,71", navodi se u sažetku za Hrvatsku.

U Hrvatskoj je HCI za djevojčice viši nego za dječake, stoji u sažetku.

Također se navodi da ne postoji dovoljno podataka po kojima bi se razlučio HCI u Hrvatskoj po društveno-ekonomskim skupinama.

Za usporedbu HCI u Sloveniji je 77, nešto viši nego u Austriji (75), u Italiji 73, u Srbiji i Mađarskoj 68, u Bosni i Hercegovini 58, u Sjevernoj Makedoniji 56, a na Kosovu 57.

Visoki HCI ima Finska, 80, Irska 79, Estonija 78.

Prijetnja covida-19

U izvješću dostavljenom za medije, Svjetska banka bilježi da je zbog pandemije covida-19 ugrožen dosadašnji napredak u zemljama Europe i središnje Azije.

Od 48 zemalja Europe i središnje Azije obuhvaćenih Indeksom ljudskog kapitala za 2020., njih 33 se nalaze među trećinom najuspješnijih zemalja svijeta, dok su gotovo sve u gornjoj polovini. Ti rezultati uglavnom odgovaraju relativno visokom dohotku zemalja u toj regiji, pri čemu bogatije zemlje mogu više ulagati u osnovne obrazovne i zdravstvene usluge od siromašnijih.

Međutim, među državama analizirane regije postoje i znatne razlike. Kad je riječ o gospodarstvima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije, dijete rođeno u Poljskoj može očekivati 75-postotnu produktivnost potpuno obrazovane odrasle osobe optimalnog zdravlja. S druge strane, dijete rođeno u Tadžikistanu može očekivati tek 50-postotnu produktivnost.

"Države Europe i središnje Azije dobro su učinile što su kao prioritetna stavile ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, jer su to ključni pokretači rasta i razvoja. Međutim, brojni izazovi koji su se pojavili kao posljedica Covida-19 zahtijevaju od kreatora javih politika primjenu snažnijih mjera, uključujući veću upotrebu tehnologije u cilju poboljšanja pružanja usluga i unaprjeđenja programa socijalne pomoći koja bi stanovnicima osigurala kvalitetno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu", izjavila je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.

U razdoblju od 2010. do 2020. Albanija, Azerbajdžan i Rusija su među deset zemalja u svijetu s najvećim napretkom u područjima zdravstva i obrazovanja.

Regionalna postignuća u zdravstvu

Općenito su, u globalnim razmjerima, zdravstveni ishodi u regiji Europe i središnje Azije relativno dobri. U proteklih deset godina stope smrtnosti djece znatno su se smanjile, pri čemu su Azerbajdžan, Kazahstan i Turska zabilježili najveći pad smrtnosti među djecom. Slično tome, znatno su se smanjile i stope neuhranjenosti i zaostatka u razvoju djece, osobito u Albaniji, Azerbajdžanu, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj, navodi se.

Znatno su smanjene i stope smrtnosti odraslih, pri čemu najviše u Kazahstanu, Rusiji i Ukrajini. Međutim, stope smrtnosti odraslih i dalje su visoke u nekoliko zemalja.

Regionalni ishodi u obrazovanju

Ishodi osnovnog obrazovanja u regiji Europe i središnje Azije različiti su, iako je ova regija uspješna u usporedbi s ostatkom svijeta. U proteklom desetljeću povećale su se očekivane godine školovanja, pri čemu su Azerbajdžan, Albanija, Crna Gora, Poljska i Rusija ostvarili najveći napredak, uglavnom zbog većeg broja upisa u srednjoškolske i predškolske ustanove. Međutim, očekivane godine školovanja smanjile su se u nizu zemalja, uključujući Bugarsku, Moldaviju, Rumunjsku i Ukrajinu.

U ovoj regiji se kvaliteta obrazovanja u proteklom desetljeću u prosjeku nije poboljšala. Bugarska i Ukrajina neke su od zemalja u kojima se kvaliteta obrazovanja smanjila. Kvaliteta obrazovanja povećala se, među ostalim, u Albaniji, Moldaviji i Crnoj Gori.

U Izvješću o Indeksu ljudskog kapitala poziva se i na bolje mjerenje podataka u svijetu kako bi kreatori politika u različitim zemljama potporu mogli usmjeriti na one kojima je najpotrebnija.

Indeksom ljudskog kapitala Svjetska banka mjeri razvoj djeteta, od rođenja do 18. godine, prema ključnim pokazateljima kao što su stopa preživljavanja djece (od rođenja do pete godine); očekivane godine osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja prilagođene s obzirom na kvalitetu; neuhranjenost i zaostatak u razvoju djece; i stope preživljavanja odraslih. Indeks ljudskog kapitala HCI za 2020., koji se temelji na podacima do ožujka ove godine, ključno je referentno mjerilo stanja prije pandemije koje se može koristiti za izradu zdravstvenih i obrazovnih politika te planiranje ulaganja u oporavak nakon pandemije.