GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

I konkurentnost pokazuje: Hrvatska stagnira ili se vrlo sporo mijenja

I konkurentnost pokazuje:  Hrvatska stagnira ili se vrlo sporo mijenja
RANGIRANJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.05.2018 / 17:28
Autor: SEEbiz / Arhivanalitika
ZAGREB - Jedna od najuglednijih švicarskih i europskih poslovnih škola IMD iz Lausanne u čijem okviru radi i Institut za razvoj poslovnog upravljanja, svake godine objavljuje godišnjak konkurentnosti u koji su uključene 63 države među kojima je i Hrvatska.

IMD godišnjak za 2018. potvrdio je dramatičnu nekonkurentnost naše zemlje: Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) objavilo je rezultat prema kojem je Hrvatska na 61. mjestu među odabranim zemljama – ispred Mongolije i Venezuele.

U podacima za 2018. treba uočiti tri stvari: (1) Hrvatska je pala za dva mjesta u usporedbi s 2017., (2) Iako zvuči dramatično da je Hrvatska uz bok Mongolije i Venezuele, ta informacija ne daje realnu sliku stanja jer zavisi o broju zemalja uključenih u istraživanje, a njih je relativno malo (da je u rangiranje uključen veći broj slabije razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, Hrvatska bi bila udaljena od Mongolije i Venezuele), (3) u samome vrhu IMD-ove ljestvice konkurentnosti došlo je do promjene jer su SAD pretekle Hong Kong. Sličan skok za tri ili više mjesta zabilježili su Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Kina, Katar, Austrija (čak sedam mjesta), Francuska, Portugal, Poljska, Slovenija i Jordan.

Prigodom objave ovakvih ljestvica uobičajena su površna tumačenja i sporenje metodologija. Tako se prvo pojavilo tumačenje da je za slab rang Hrvatske odgovoran poslovni sektor. Uistinu, kada se pogleda sljedeća tablica, vide se četiri područja ocjene: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura. Efikasnost poslovnog sektora doista «vuče» ukupan rang prema dolje, premda ne za više od nekoliko mjesta.

Efikasnost poslovnog sektora sastoji se od faktora iz javnog sektora (oznaka 1 – 9 čimbenika s ukupnim ponderom od 45%), privatnog sektora (oznaka 2 – 3 faktora s ponderom od 15%) i kombiniranih faktora (oznaka 1,2 – ukupno 8 faktora s ponderom od 40%). Više o metodologiji može se pronaći ovdje. Bitno je zapaziti da faktori javnog sektora i kombinirani faktori poput tržišta rada presudno utječu na ukupno rangiranje, iako je IMD specifičan i po tome što otkriva slabosti u dijelu vrijednosti i upravljačkih praksi. Otkriva i dva područja najvećeg poboljšanja: javne financije i obrazovanje.

IMD metodologija prati slične čimbenike koje prate i drugi sustavi ocjenjivanja, kako oni međunarodni (npr. indeks globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma) tako i domaći (npr. HUP skor). Naravno, svi se sustavi mjerenja i rangiranja razlikuju prema ciljevima, odabranim indikatorima i načinima kako se ti indikatori metodološki kombiniraju. Na primjer, HUP skor teži višoj razini egzaktnosti na temelju tzv. čvrstih statističkih podataka, dok se indeks globalne konkurentnosti u većoj mjeri oslanja na anketiranje. Netom objavljeni IMD je kombinacija koja koristi sve pomalo, a na temelju respektabilnog broja od čak 341 pokazatelja, od čega su 143, dakle ipak manjina, čvrsti statistički podaci.

Svaki sustav rangiranja treba dobro poznavati, adekvatno tumačiti i – ono najvažnije – znati koristiti. Kada bi kreatori politike bili svjesni koliko je u ove sustave uloženo znanja odnosno iskustva i truda, shvatili bi da ih mogu koristiti kao upravljačke ekspertne sustave koji indiciraju slabe točke i prioritete uz čiju se pomoć može pratiti učinke intervencija u vremenu. Osobito bi trebali uočiti da većina ovih sustava pokazuje sličan rezultat za Hrvatsku, što bitno učvršćuje vjerodostojnost zaključaka. Oni se svode na to da Hrvatska stagnira ili se vrlo sporo mijenja; u prosjeku sporije od drugih zemalja.

Te generalne poruke sustava rangiranja veoma su važne, jednako kao i detalji. Eventualni metodološki problemi u pojedinim segmentima međusobno se vjerojatno potiru, tako da nije slučajno da svi kompleksni sustavi mjerenja konkurentnosti šalju sličnu poruku.

http://arhivanalitika.hr/blog/sto-stoji-iza-imd-ove-potvrde-o-nekonkurentnosti-hrvatske/

Tagovi: konkurentnost, javni sektor, privatni sektor, zaostajanje Hrvatske
PROČITAJ I OVO
Japanski izvoz snažno porastao u ožujku zahvaljujući kineskoj potražnji
RAST
Japanski izvoz snažno porastao u ožujku zahvaljujući kineskoj potražnji
TOKYO - Japanski izvoz porastao je u ožujku 16,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, potaknut skokom kineske potražnje, objavila je u ponedjeljak vlada u Tokiju.
Vuk Vuković: Marić je svjestan što nas čeka bez reformi
ANALITIČARI
Vuk Vuković: Marić je svjestan što nas čeka bez reformi
ZAGREB - Ekonomist Vuk Vuković, jedan od čelnih ljudi UGP-a, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju govorio je o tome što Hrvatsku čeka idućih godina.
Španjolska neće podizati poreze dok se gospodarstvo ne oporavi
POREZI
Španjolska neće podizati poreze dok se gospodarstvo ne oporavi
MADRID - Španjolska vlada neće podizati poreze dok se gospodarstvo ne oporavi od posljedica pandemije koronavirusa i kompanije ne počnu pojačano zapošljavati radnike, izjavila je u petak ministrica gospodarstva Nadia Calvino.
Plenković spustio Berošu: Lokalni izbori nemaju veze s reformom zdravstva
PREMIJER
Plenković spustio Berošu: Lokalni izbori nemaju veze s reformom zdravstva
PULA - "Reforma zdravstva traje, postoje različiti planovi kako tome pristupiti. Ako postoje novi zakoni i ako ih je ministar Beroš sa suradnicima pripremio, mogu ići na Vladu idući tjedan."
Marić oštro kritizirao Beroša, mislio da nema kamera
KRITIKE
Marić oštro kritizirao Beroša, mislio da nema kamera
ZAGREB - "Nije da ja imam nekakve sefove tamo u ministarstvu pa sam, eto, nešto odlučio otključati. Pa to je jasno kao dan. Mi taj dug prema veledrogerijama prebacujemo na dug prema banci ili gdje ćemo se već zadužiti", rekao je Marić
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE