GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HZZ-ov šamar pravnim i ekonomskim fakultetima: Hitno smanjite upisne kvote

HZZ-ov šamar pravnim i ekonomskim fakultetima: Hitno smanjite upisne kvote
KVOTE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.01.2020 / 13:33
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Ekonomski fakulteti i ekonomske škole morali bi za iduću godinu ozbiljno razmišljati o smanjenju upisnih kvota za zanimanja ekonomist i poslovni tajnik, preporuka je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na temelju projekcija upisne politike za 2020. godinu. Previše studenata, po sudu HZZ-a, upisuje se i na studije prava i kemijske tehnologije, te na poslovnu ekonomiju, promet, pa čak i učiteljski studij.

Fakulteti u Primorsko-goranskoj županiji trebali bi reducirati upisne kvote na poslovnu ekonomiju, studij poslovne ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu, pravo i studij logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu. S druge strane, morali bi razmišljati o tome kako privući i upisati više studenata računarstva, strojarstva, medicine, farmacije, logopedije...

Primorsko-goranska županija trebala bi pak povesti računa o dodatnom stipendiranju kuhara, konobara, zidara, limara, bravara i keramičara te medicinskih sestara i dentalnih asistenata...

Preporuke su to HZZ-a, koji je procijenio u kom bi smjeru trebalo mijenjati obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020. godini, piše Novi list. Tržište rada u Hrvatskoj, kao što je to slučaj već godinama, vapi za trogodišnjim strukovnim zanimanjima poput zidara, konobara ili mesara, a iz HZZ-a preporučuju lokalnim zajednicama da osiguraju više stipendija za, na primjer, studente medicine, farmacije, te za deficitarna nastavnička zanimanja fizike, matematike, biologije i kemije, geografije, kineziologije.

U HZZ-u, analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima proveli su na temelju statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema zanimanju, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te na temelju iskustva u posredovanju pri zapošljavanju.

Prema potražnji za pojedinim zanimanjima u prethodnim godinama, napravili su prognozu njihovog položaja u budućnosti, a u obzir su uzeli strategije i planove gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Očekuje se da će škole, fakulteti i lokalne zajednice povesti računa o toj prognozi, jer iz godine u godinu producirati kadrove koji se u Hrvatskoj ni izvan nje ne mogu zaposliti nikome nije u interesu. Tako je za zanimanja poput prodavača, ekonomista, upravnog referenta, hotelijersko-turističkog tehničara u školama Primorsko-goranske županije apsolutno nužna redukcija upisnih mjesta, a za koliko škole bi trebale procijeniti same, jer takvu preporuku HZZ ne daje.

Preporuke se ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. Tako se očekuje da se stipendije usmjere isključivo na deficitarna zanimanja, a lokalne bi vlasti same, na temelju vlastitog uvida u problem s manjkom radne snage, trebale procijeniti kojima će od navedenih zanimanja dati prednost kad je riječ o stipendiranju učenika i studenata.

– Preporuke ukazuju na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg, što je razumljivo s obzirom na razinu pouzdanosti i preciznosti prognostičkih rezultata. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, obrazovnim programima koji se ponavljaju iz godine u godinu treba pridavati sve veću težinu i uzimati ih u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka – poručuju iz HZZ-a.

Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju ovih preporuka, kažu, pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude radnih mjesta i potražnje za radnicima, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Nažalost, ovakve preporuke se u obrazovnim institucijama uglavnom ne uzimaju u obzir, pa se tako upisne kvote za ekonomska zanimanja već godinama ne korigiraju. Zagrebačko je sveučilište štoviše lani povećalo upisne kvote na Ekonomskom fakultetu, zbog čega je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak zaprijetila obustavom financiranja iz državnog proračuna. Sa sveučilišta su se opravdavali da nije riječ o povećanju, već premještanju kvota, no činjenica je da one već godinama unatoč poznatom višku kadra na tržištu rada, nisu smanjene.

U strukovnim školama na području Primorsko-goranske županije dogodine bi se, dakle, trebalo upisati manje prodavača, manje ekonomista, upravnih referenata, hotelijersko-turističkih tehničara, kako bi se izbjegla njihova nezapošljivost. S druge strane, djecu treba motivirati za upis u strukovna zanimanja koja se traže već godinama, kao što su kuhar, konobar, slastičar, mesar, vozač, vodoinstalater, automehaničar, medicinska sestra ili dentalni asistent, a stipendije su u tome najčvršći argument.

Obrazovni programi u kojima treba povećati upisne kvote i stipendije (PGŽ)

Dvogodišnji ili trogodišnji srednjoškolski

Kuhar/kuharica
Konobar/konobarica
Slastičar/slastičarka
Pekar/pekarica*
Mesar/mesarica
Vozač motornog vozila/vozačica motornog vozila
Zidar/zidarica
Stolar/stolarica
Tesar/tesarica*
Limar/limarica*
Keramičar-oblagač/keramičarka-oblagačica
CNC operater/CNC operaterka
Bravar/bravarica
Monter suhe gradnje/monterka suhe gradnje*
Soboslikar ličilac dekorater/soboslikarica ličiteljica dekoraterka
Vodoinstalater/vodoinstalaterka
Zavarivač/zavarivačica
Automehaničar/automehaničarka
Autoelektričar/autoelektričarka

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski

Medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege
Dentalni asistent/dentalna asistentica

Sveučilišni studij

Računarstvo
Strojarstvo
Elektrotehnika
Medicina
Farmacija*
Rehabilitacija*
Logopedija*
Brodogradnja
Građevinarstvo
Fizika i matematika, nastavnički smjer
Matematika, nastavnički smjer
Matematika i informatika, nastavnički smjer
Socijalni rad*
Socijalna pedagogija*
Biologija i kemija, nastavnički smjer*
Geografija, nastavnički smjer*
Glazbena pedagogija*
Geodezija i geoinformatika*
Kineziologija, nastavnički smjer*
Informacijske znanosti, smjer Bibliotekarstvo*
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

*smjerovi ili studiji izvan županije (moguće stipendiranje)

Tagovi: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Blaženka divjak, manjak radne snage, hrvatsko tržište rada
PROČITAJ I OVO
Pogoršana očekivanja njemačkih potrošača za ožujak
OČEKIVANJA
Pogoršana očekivanja njemačkih potrošača za ožujak
BERLIN - Očekivanja njemačkih potrošača za ožujak blago su pogoršana pod utjecajem bojazni da bi epidemija koronavirusa u Kini mogla utjecati i na proizvodnju u Njemačkoj, pokazalo je u četvrtak istraživanje tvrtke za istraživanje tržišta GfK.
Vlahović: Srpska ekonomija mora rasti 7% godišnje
PROCENE
Vlahović: Srpska ekonomija mora rasti 7% godišnje
BEOGRAD – Danas više nije centralno pitanje srpske ekonomije dostizanje fiskalne i monetarne stabilnosti, već kako da robusnim rastom uhvatimo korak sa razvijenijim zemljama Evrope, smatra Aleksandar Vlahović, predsednik Programskog odbora Kopaonik biznis foruma.
Krajem siječnja 1,52 milijuna zaposlenih, stopa nezaposlenosti 8,4 posto
TRŽIŠTE RADA
Krajem siječnja 1,52 milijuna zaposlenih, stopa nezaposlenosti 8,4 posto
ZAGREB - Krajem siječnja u Hrvatskoj je bilo 1,52 milijuna zaposlenih, što je 1,4 posto ili 21.123 osoba manje nego krajem prosinca, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 8,4 posto.
Zašto nam je važno u kakvom je stanju kineska ekonomija?
SNAGA
Zašto nam je važno u kakvom je stanju kineska ekonomija?
LONDON - Kina je jedna od najvećih ekonomskih sila na svijetu. Ona proizvodi veliki broj stvari koje se prodaju na cijelu planetu, a mnoge zemlje zavise o kupovnoj moći njenih stanovnika.
MMF: Koronavirus rizik za krhki oporavak globalne ekonomije
UPOZORENJE
MMF: Koronavirus rizik za krhki oporavak globalne ekonomije
WASHINGTON - Epidemija koronavirusa već je prigušila rast kineskog gospodarstva a njezino daljnje širenje na druge zemlje moglo bi osujetiti "vrlo krhki" projicirani oporavak u globalnom gospodarstvu u 2020.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE