GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HUP Skor: Hrvatska pala za dva mjesta

HUP Skor: Hrvatska pala za dva mjesta
SVE GORE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.06.2019 / 11:22
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je najnovije, konačne rezultate HUP Skora za 2018. godinu, alata kojim se mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj u usporedbi sa zemljama EU 10.

HUP Skor za 2018. godinu iznosi 36 od mogućih 100 te u odnosu na 2017. godinu bilježi pad od dva boda, jer su druge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi brže napredovale. Na pad ukupnog HUP Skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46) i pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26), a najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva. Na navedeni skor utječe broj procedura i vrijeme koje je potrebno za plaćanje poreza – to su parametri koji se za prošlu godinu nisu mijenjali iako je skor „broja procedura" - 0 što znači da Hrvatska prema tom kriteriju najlošije stoji.

No, ono što Hrvatsku drži najjače pritisnutu uz dno su porezna i slična opterećenja. Omjer poreza i socijalnih doprinosa opće države u postotku BDP-a ponovo raste i sada premašuje maksimum koji je dostignut prije početka recentnih podešavanja poreznog sustava. Sve se događa na izrazito visokoj razini opterećenja. Prihodi opće države u postotku BDP-a u Hrvatskoj su najveći u srednjoj i istočnoj Europi, a Hrvatska je među osam država članica EU s najvećom visinom ovog omjera, uz bok mnogo razvijenim državama i - Grčkoj.

U „crvenom" su godinu zaključili skor poticanja investicija (s 39 na 24) te skor produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 32). Skorovi pravosuđe i tržišta rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i dalje su u „crvenom". Iako su u 2018. godini zabilježeni manji pomaci to je nedovoljno da bi se postigao značajniji iskorak, s time da je skor pravosuđa dodatno pao za 2 boda (s 33 na 31). Rast skorova zabilježen je u ponudi kapitala (s 37 na 43) slijedom pada kamatnih stopa i efikasnosti javnih poduzeća (sa 65 na 73) zbog rasta njihove dobiti.

„Strukturni problemi i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju prilagodbi nekoj sljedećoj krizi te trajno ograničavaju brzinu gospodarskoga rasta. Iako smo zadovoljni da je BDP u prvom kvartalu 2019. rastao 3,9 posto, činjenica je da je to još uvijek premalo i da bismo morali u dužem razdoblju imati rast barem iznad 4 posto. Ulazimo u period koji će obilježiti predsjednički i parlamentarni izbori i ne smijemo dopustiti da nam se fokus s nužnih promjena opet pomjeri u set predizbornih obećanja i parola bez pravih rezultata. HUP Skor objektivno mjeri koliko smo po pitanju reformi zaista napredovali jer govorimo o skupu podatka renomiranih hrvatskih i međunarodnih institucija i uspoređuje nas s drugima – jednostavno moramo objektivno gledati gdje smo slabiji u odnosu na druge jer to isto gledaju i ocjenjuju i investitori, ali sada sve više i građani kada biraju gdje će graditi svoju budućnost, upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a

„Rezultat i ove godine ukazuje da Hrvatska znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10) s kojima dijeli geografiju, povijest i razvojni zaostatak za Zapadnom Europom. Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova za zemlje koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska). Ta mjera zaostatka objašnjava zašto spomenute zemlje sustižu Hrvatsku te u tome najvažniju ulogu imaju opterećenje gospodarstva i tržište rada koja su kritična područja u mjerenju napretka, odnosno, zaostajanja. Skor se pogoršao iako Hrvatska bilježi gospodarski rast, a podatak o rastu BDP-a utječe na skor produktivnosti i konkurentnosti, ali sustav indikatora oblikovan je tako da bude prvenstveno osjetljiv na relativne strukturne promjene, a ne na poslovni ciklus", kazao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Tagovi: HUP Skor, Hrvatska udruga poslodavaca, Davor Majetić, Gordana Deranja
PROČITAJ I OVO
BDP eurozone u drugom kvartalu porastao dva posto, na godišnjoj razini 13,7 posto
RAST
BDP eurozone u drugom kvartalu porastao dva posto, na godišnjoj razini 13,7 posto
BRUXELLES - Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone je prema prvoj procjeni statističkog ureda EU-a objavljenoj u petak, porastao za dva posto u razdoblju od travnja do lipnja u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.
Međugodišnji rast njemačkog BDP-a u drugom tromjesečju 9,2 posto
RAST
Međugodišnji rast njemačkog BDP-a u drugom tromjesečju 9,2 posto
BERLIN - Njemačko gospodarstvo poraslo je za 1,5 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prvo, te za 9,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, priopćio je u petak njemački Savezni zavod za statistiku Destatis.
Eurostat: Hrvatska nezaposlenost u lipnju malo iznad europskog prosjeka
NEZAPOSLENOST
Eurostat: Hrvatska nezaposlenost u lipnju malo iznad europskog prosjeka

LUXEMBOURG - Nezaposlenost u lipnju je blago pala u Europskoj uniji i u eurozoni, dok je Hrvatska bila malo iznad europskog prosjeka, pokazalo je u petak izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

Deficit slovenskog proračuna u prvoj polovici godine 1,9 milijardi eura
U MINUSU
Deficit slovenskog proračuna u prvoj polovici godine 1,9 milijardi eura
LJUBLJANA - Slovenski proračun u prvoj je polovici ove godine zabilježio deficit od 1,946 milijardi eura. To je nešto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je dosegao 1,917 milijardi eura. Rast rashoda od 18% pridonio je većem deficitu, dok je rastom prihoda minus ublažen.
Prosječna neto plaća u Crnoj Gori u lipnju je 530 eura
STATISTIKA
Prosječna neto plaća u Crnoj Gori u lipnju je 530 eura

PODGORICA - Prosečna neto plata u Crnoj Gori iznosila je u junu ove godine 530 evra, što je nepromenjen nivou u odnosu na maj, dok je u poređenju sa junom 2020. godine porasla za 0,6 posto, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE